Njemačka poduzeća krše embargo prema Iranu

Izvoz specijalnih ventila iz Njemačke u mnogim zemljama se odvija bez poteškoća. No, izvoz u Iran je zabranjen. Poduzetnici Kianzad Ka., Gholamali Ka., Hamid Kh. kao i Rudolf M. su navodno svjesno kršili embargo, zabranu trgovine s Iranom. Zbog toga se u srijedu (24.07.2013) moraju pravdati pred sudom u Hamburgu.

Četvoricu osumnjičenih se tereti za sudjelovanje u trgovini, izvozu specijalnih iz Njemačke u Iran, kao i za posredovanje isporuka iz Indije u Iran. Ovi specijalni dijelovi su, prema navođenju suda, bili namijenjeni iranskom poduzeću, koje je zaduženo za izgradnju teškovodnog reaktora u iranskom gradu Araku. No, reaktor bi se mogao koristiti za produkciju plutonija, koji se može koristiti i za izradu atomskog oružja. 

Stroge sankcije

Za trgovanje s Iranom vrijede posebno stroga pravila - kao niti za jednu drugu zemlju na svijetu. U pozadini toga je svakako i strah mnogih država da bi Iran, unatoč potpisivanju sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, mogao postati atomska sila.

SAD i Europska unija su uvele ekonomske sankcije za Iran - posljednje protiv banaka i energetskog sektora - pored već postojećeg embarga na naftu i plin. Osim toga je zabranjen i svaki platni promet između europskih i iranskih banaka. Općenito su embargom obuhvaćene sve tehnologije, uslužne djelatnosti i podrške, koje bi mogle pomoći razvijanju atomskog programa u Iranu.

Unatoč sankcijama, Njemačka je, pored Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije i Južne Koreje, još uvijek jedan od najvažnijih izvoznika robe u Iran. Njemačka poduzeća su 2012. godine izvezla u ovu zemlju robu u vrijednosti od 2,5 milijardi eura.

Nema dovoljno kontrole

Odluke o tome koja roba se može izvoziti u Iran su u pojedinim slučajevima doista teške, budući da se određeni proizvodi mogu koristiti kako u civilne tako i u vojne svrhe. U Iran se čak se ne smiju izvoziti određene metalne slitine, koje se koriste u stomatologiji (za popravljanje zubi) kaže Michael Tockus, šef Njemačko-iranske trgovinske komore budući da je udio jednog metala previsok.

Svi izvozi u Iran se moraju službeno prijaviti carinskim uredima. Mnoga njemačka poduzeća se prije trgovanja s Iranom savjetuju sa Saveznom Agencijom za gospodarstvo i izvoznu kontrolu (BAFA), kako bi izbjegle moguće poteškoće. Jer osim izvoza određene robe, zabranjeno je poslovanje s nekim ustanovama, koje su vrlo bliske vladi - banke i iranske revolucionarne garde.

No, kontrole se vrlo lako mogu zaobići, kritizira Michael Spaney, glasnogovornik inicijative "Stop the Bomb" ("Zaustavite bombu"). "Prema informacijama kojima raspolažemo, vrlo je lako ilegalno trgovati s Iranom", kaže on i dodaje kako posrednici s njemačkom putovnicom, u Njemačkoj otvaraju poduzeća a za njih su kontrole naravno slabije nego za ona međunarodna. Također, njemačka poduzeća kao destinaciju izvoza navode neke druge zemlje, kao na primjer Tursku. To je slučaj i kod četvorice osumnjičenih iz Hamburga. Kao primatelje njihovih isporuka oni su naveli poduzeća u Turskoj i Azerbejdžan. “No, kopnenim putem, ti proizvodi ipak stignu do Irana”, siguran je Spaney.

Sve više prekršaja

Nije poznato u kojem razmjeru se roba ilegalno izvozi iz Njemačke u Iran. Prema navođenju njemačkog lista "Focus", 2012. godine je porastao broj slučajeva kršenja zakona o kontroli ratnog oružja i vanjskog gospodarstva - u koje spadaju i zabrane određene embargom. Istražitelji carinske kriminalističke policije rade na 136 slučajeva, 35 više nego prethodne godine. Tri četvrtine ovih slučajeva se odnosi na Iran.

"U Njemačkoj se procesuira tek nekolicina prekršaja", kaže Michael Tockuss iz Njemačko-iranske trgovinske komore, ali on ne vjeruje da su razmjeri izbjegavanja sankcija preveliki: "To su samo pojedinačni slučajevi", navodi on.

No, radilo se o izoliranom slučaju ili samo vrhu ledenog brijega: o jednom od njih će sada odlučiti sud u Hamburgu.