Ni rat ni mir nisu riješili konflikte u BiH

"On je već duže vremena dezorijentiran i zbog svog (lošeg) karaktera u svađi sa svakim." Tako je prije nekoliko dana drugi po važnosti predstavnik Bošnjaka Fahrudin Radončić okarakterizirao najvažnijeg političara Bošnjaka Bakira Izetbegovića. To je samo jedan primjer iz ogromne palete svađa i osobnih uvreda u Bosni i Hercegovini.

Jedan ujedinjavajući cilj ne postoji. Vođa bh. Srba Milorad Dodik želi polovicu zemlje koju kontroliraju Srbi radije već danas nego sutra odcijepiti. A Hrvati žele više autonomije.

Svi protiv sviju u BiH

Bošnjaci tvore skoro polovicu od ukupno oko 3,5 milijuna stanovnika. Oni vladaju zajedno s katoličkim Hrvatima (15 posto) u drugom dijelu države - Federaciji BiH. Pravoslavni Srbi tvore oko trećinu stanovništva. Svatko protiv svakoga, glasi moto u BiH, piše dpa.

Ali može još i gore. Sva tri naroda njeguju konflikte i u vlastitim redovima. Posljedica toga je da u turističkom bastionu Mostaru, podijeljenom između Bošnjaka i Hrvata, već devet godina nisu održani općinski izbori, zato što su dvije strane međusobno doslovce omražene i blokiraju zajedničke izbore.

Europska unija i Sjedinjene Američke Države su uložile milijarde eura u zemlju te poslale čitavu vojsku diplomata i stručnjaka. Rezultati su krajnje poražavajući. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović se nedavno požalila opet kao neka vrsta zaštitnice Hrvata u susjednoj Bosni i Hercegovini na navodne ekstremističke muslimane. Prema navodima premijera Srbije Aleksandra Vučića, odnosi unutar same krizne zemlje BiH, kao i oni s njezinim susjedima su tako loši kao što nisu bili od početka rata prije 25 godina.

Uzroci blokade koja je dovela i do gospodarske i socijalne bijede su očiti. Državni ustroj kojega je na kraju rata „progurao" Zapad, zemlju čini nesposobnom za život: dva uglavnom samostalna entiteta, deset veoma autonomnih kantona i jedan grad kojim zajednički upravljaju entiteti - Brčko Distrikt. Daleko najviše novca se iz državne blagajne mora odvojiti za (pre)napuhanu administraciju.

Stranački vođa se brine o svojim "ovčicama"

Nova konferencija s ciljem „prerade" mirovnog sporazuma iz Daytona ne uspijeva se održati zbog različitih ciljeva tri naroda. Bošnjaci žele jaku jedinstvenu saveznu državu, Srbi žele samo van iz nevoljene zemlje, a Hrvati već danas više teže susjedu Hrvatskoj nego u smjeru glavnog grada Sarajeva. Stanje je toliko beznadno da je prije dvije godine došlo do teških socijalnih nemira u kojima je zapaljena i zgrada Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Glavni uzrok svih nevolja je, prema veoma raširenom mišljenju u BiH i inozemstvu, nedemokratska struktura svih stranaka. One su fokusirane na jednog vođu koji ima svu moć, i to bez pogovora. Njega se uvijek iznova bira, a zauzvrat se taj vođa brine o svojim pristašama, na primjer kad je u pitanju dobivanje posla u državnom aparatu ili državnim poduzećima. Taj vođa ih štiti i pred sudovima, pomaže njihovim malim poduzeća putem javnih poslova i prikriva korupciju – koju upravo na taj način u velikom stilu „hrani".

Taj vladajući sustav počiva, pored kontrole nad državom, gospodarstvom i pravosuđem, i na medijskom sustavu kojega su stranke podijelile među sobom. Preko reklama, bez kojih nijedan od brojnih medija u BiH ne može preživjeti, na tom polju se također vrši utjecaj, kao i preko postavljanja šefova koji su odani strankama. Medije se tako u svako doba može instrumentalizirati kad se radi o tome da se prikrije sumnjive poslove stranačkih ljudi ili kad se treba ocrniti političke protivnike.

Thomas Brey (dpa)