Neće više biti "ciganskog umaka" od Knorra

Duga je bitka iz tradicionalnih njemačkih jelovnika ukloniti nazive koji su nekad možda dani bez mnogo razmišljanja o konotacijama, ali koji se u današnje doba smatraju izrazima rasizma i netrpeljivosti. Prije nekoliko godina se vodila velika rasprava o kolaču "Negerkuss" - on se, iz "poljupca crnca" pretvorio tek u "čokoladni poljubac", sad je opet na red došao i "Zigeunersauce" - ciganski umak.

"Obzirom da se taj naziv umaka može tumačiti negativno, odlučili smo naš umak tvrtke Knorr nazvati drugim imenom", piše u priopćenju koncerna Unilever koji je sad vlasnik tog proizvođača prehrambenih proizvoda. Sad će se taj umak tvrtke Knorr zvati "umak od paprike na mađarski način".

"Dobro je da je Knorr tu očito reagirao na pritužbe mnogih ljudi", konstatira predsjednik Središnjeg vijeća Sintija i Roma, Romani Rose. Ali i dodaje: njegovu organizaciju manje brine naziv umaka koliko sve veća netrpeljivost protiv Sintija i Roma koja se osjeća i u Njemačkoj i u Europi. "Jer kad se na stadionima čuje skandiranje 'Cigani' ili 'Židovi', onda se tu jasno želi nekoga vrijeđati."

Jelovnici i kuharice su zapravo prepune besmislenih naziva: Hotdog nema veze sa psima, Hamburger nema ništa niti s kanibalizmom, niti s Hamburgom, baš kao niti Berliner - to na jugu Njemačke ionako zovu Krapfen, pokladnice. Na njemačke jelovnike je Zigeunersauce vjerojatno došao iz talijanskog à la zingara preko kuharice francuskog velikana kulinarstva Augustea Escoffiersa iz 1903.

Uvredljiva "tradicija"?

No baš zato jer je naziv tog umaka toliko raširen, tako su se već 2013. prosvjednici desnog spektra žalili kako se "u Njemačkoj više ne smije govoriti niti o 'ciganskom umaku'." Zapravo se krovne organizacije Sintija i Roma nisu osobito niti zalagale za zabranu tog naziv, makar je već onda potpredsjednik njihovog Vijeća Silvio Peritore upozoravao na "kritično i promišljeno korištenje riječi" i takvih izraza.

Ali vremena se mijenjaju: sve je više tvrtki i koncerna suočeno sa oštrim prosvjedima već i kod naznaka bilo kakvog rasizma, seksizma i ksenofobije. Istraživači tržišta posebno upozoravaju na ulogu socijalnih mreža i shitstorma kojeg proizvođači doživljavaju s nazivima ili reklamama koje se tako mogu protumačiti - nedavni primjer je i riža i umaci za rižu marke Uncle Ben's. A negativni doživljaj proizvoda ili proizvođača se u današnje doba jasno odražava i na njegov promet - tako da su i mnogo oprezniji prema etičkim načelima.

To se vidi i u odluci tvrtke Knorr - i ona nije jedina. Mnoge druge tvrtke nude ili umak, instant-mješavinu za umak, ili konzerve i gotova jela "s ciganskim umakom" i također namjeravaju promijeniti ime. Tako se iz tvrtke Homan und Bautz'ner iz Dissena čuje kako o tome "raspravljaju već duže vrijeme" i kako promjena sad ovisi tek o "okolnostima proizvodnje" - dakle o dobu kad će biti spreman novi dizajn i pakovanje proizvoda. I iz trgovačkog lanaca Edeka i njegove tvrtke Netto tvrde kako se "provjerava" promjena imena za taj umak.

"Nije problem nekakav umak!"

Herbert Heuß iz Središnjeg vijeća Sintija i Roma Njemačke je zapravo zaprepašten kako čitava ova rasprava o "ciganskom umaku" privlači veću pažnju javnosti nego upravo jadno stanje života najvećeg dijela Roma, "prije svega na zapadu Balkana, na istoku Slovačke ili Mađarske, tamo je doista loše!". Na pitanje, je li čak i rasprava o "ciganskom umaku" zapravo dovodi do apsurda problem stigmatizacije i diskriminacije Roma, Heuß odgovara: "Ako mi dopustite, da. To nije kontekst u kojem se treba raspravljati o tom pojmu. Ali usprkos tome i ova rasprava jasno pokazuje gdje je najveći izazov, a to pokazuju i izljevi mržnje koji se o tome mogu naći na internetu".

Jer i ovaj put se čuju prosvjedi zbog "promjena tradicije" i "zabrane" određenih riječi. Zapravo, "ciganski umak" nikad nije imao skoro ništa s tradicionalnom i veoma raznolikom kuhinjom Roma: taj umak od rajčice s (za njemačka nepca: tek veoma umjereno) ljutom paprikom doista prije spada u mađarsku, nego u romsku kuhinju. Ali i on pokazuje kako je pojam "ciganski" bio i ostao oznaka za nešto što je strano ovoj zemlji. Utoliko niti Heuß nema ništa protiv da on nestane iz opće upotrebe jer on načelno ima negativnu konotaciju. Ali i dodaje: "Predrasude su otporne na promjene. Inače ne bi bilo niti antisemitizma u Njemačkoj."

Umjesto promjene naziva umaka, mnogo važnije bi bilo više znati o Sintijima i Romima: o tome se jedva uči u školama i možda tek uzgred bude spomenuto kako ta netrpeljivost postoji odavno i kako su i oni bili žrtve holokausta. Zato i zadaćom njegove organizacije prije svega smatra isticanje vrijednosti i raznolikosti u kulturi. "Na takvim zadaćama moramo raditi i dalje", smatra Herbert Heuß.