'Netko će to još platiti'

U posljednje vrijeme nipošto nisu rijetki pozivi vlasnicima da se jave u radionicu jer je utvrđena tehnička greška u proizvodnji. Američki General Motors je morao pozvati rekordnih 29 milijuna vozila zbog moguće greške u bravici za paljenje vozila, a i Toyota je opet morala pozvati oko milijun i 750 tisuća vozila u svoje radionice zbog mogućeg problema u sustavu kočnica i dovodu benzina.

I njemačkim proizvođačima se događaju greške u konstrukciji i proizvodnji: tako je i Mercedes morao pozvati vlasnike 28.500 posve novog modela serije C, makar tvrdi da je problem sa brtvljenjem upravljačkog kvačila utvrđen u tvornici i da niti jedan vozač nije imao problema.

I to baš Audi

Ali jedan Audi osobito boli što je i on morao pozvati vlasnike u servis. Ne samo zato jer je riječ o najprodavanijem modelu A4, nego zato jer se upravo Audi proteklih godina izuzetno trudio stvoriti ugled "tehnički najnaprednijeg" vozila u konkurenciji drugih luksuznih njemačkih marki. I ispitivanja profila kupaca su pokazala kako osobito zaljubljenici u tehniku i svakakve tehničke drangulije rado kupuju Audi.

I sad ova pljuska: upravo zbog tvorničkog tehničkog propusta se može dogoditi da se kod udesa ne aktivira zračni jastuk u Audijevim "četvorkama" i to u svim modelima karoserije proizvedenima od 2012. do listopada ove godine. Audi tješi vlasnike da će ih to "koštati" jedva pola sata boravka u radionici da bi se to popravilo, ali naravno da u Audiju i koncernu Volkswagen kipe od bijesa i traže krivca.

Mogućeg krivca nije trebalo dugo tražiti: proizvođača guma i automobilske opreme Continental koji je i isporučio sustav zračnog jastuka Audiju. Ali direktor Continentala Elmar Degenhart tvrdi kako "još nije jasno" da će onda njegova tvrtka morati platiti odštetu Audiju za ovu akciju opoziva - jer osim štete po ugled proizvođača, takvi pozivi u servis i koštaju goleme iznose novca.

Ništa nije jednostavno u današnjem autu

Naime, današnji zračni jastuci više nisu ono što su bili u prvim modelima. Tamo je obično bio prekidač smješten iza prednjeg branika vozila i u sudaru, kad bi došlo do gnječenja branika, prekidač bi se aktivirao. On bi pak struju poslao do upaljača eksplozivnog naboja (da, drage vozačice i vozači: pred vašim nosom je malo, ali prilično snažnog eksploziva) koji bi onda napuhao zračni jastuk.

U novim vozilima - i naravno, osobito u tako "naprednim" kao što je Audi, čitav sustav paljenja zračnih jastuka preuzima računalo. Sad više ionako obično nema samo jednog ili dva jastuka - pred vozačem i suvozačem, nego je to često prava izložba zračnih jastuka na svim stranama. Računalo određuje da li će se i kad će se oni aktivirati, kako bi se maksimalno zaštitili putnici obzirom na udes koji se upravo dogodio.

I tu je problem kod Audija: ne jastuci, nego program računala koji određuje kad će se koji zračni jastuk aktivirati. Tko je konstruirao taj program, Audi ili Continental, to još nije posve izvjesno. Zato i direktor Continentala kaže kako se "još mora ustanoviti da li je to greška na strani naše mušterije ili je to možda zajednička greška." I u Audiju priznaju kako se "još razgovara" sa Continentalom.

Continentalu takav trošak nipošto ne bi dobro došao jer makar ostvaruje golem promet, u tom sektoru je i inače dobit prilično "tanka" obzirom na ulaganja. Povrh toga, Degenhart priznaje kako Continental nije bio osiguran kod nekog osiguravajućeg zavoda za takav slučaj i dodaje kako "nije neuobičajeno da se u takvim poslovima ne sklapa osiguranje". Ipak, tvrdi i kako Continental, čak i ako bude morao plaćati odštetu Audiju, "još ne mora korigirati prognozu dobiti u završnom računu." Jer ako bude morao plaćati Audiju, posljednje što Degenhartu treba jest da i njegovi dioničari navale u bijeg.