Nestaje "roaminga" u EU-u

Europska unija to rado ističe kao golemu pobjedu nad moćnim telekomunikacijskim koncernima i odličan primjer kako Bruxelles doista nešto čini kako bi svoje građane zaštitio od samovolje koncerna. Bilo je mnogo stupnjeva, ali od 15. lipnja bi građani Europske unije trebali slobodno moći koristiti svoje mobitele bilo gdje u Europskoj uniji, bez straha od ponekad paprenih pristojbi zbog činjenice da se nalaze u nekoj drugoj europskoj zemlji.

Čestitkama takvoj ujedinjenoj Europi se pridružuju i neki mediji. Tako berlinski Tagesspiegel piše kako je to "trijumf za Europsku uniju, ne samo nad interesima telekomunikacijskih kompanija. Ova odluka pokazuje kako Europa doista može poboljšati svakodnevni život svojih građana. 500 milijuna potrošača će imati koristi od ove odluke", piše ovaj njemački list.

Ali - na žalost, tu ima ipak i golemih "rupa" i zamki za vaše novčanike. Jer telekomunikacijski koncerni, prije svega iz Njemačke i Španjolske su uspjeli "razvodniti" tu ideju zajedničke, europske mreže mobilne telefonije. Na papiru je doista tako kako je obećala Europska komisija: korisnici mobitela će plaćati istu pristojbu za razgovore, poruke i korištenje interneta u drugoj zemlji EU-a kao da to čine u svojoj domovini. Ali i tu treba dobro pogledati, što vam piše u ugovoru o vašem mobitelu.

Hrvatska Nijemcima ostaje - inozemstvo

Prvi problem su zemlje Europe koje nisu članice EU-a (poput Švicarske) ili su, da tako kažemo, tek međudržavnim sporazumima donekle pridružene članice EU-a kao što su na primjer Monako, Andora ili San Marino. Ali dok ćete tamo još uglavnom možda tek trebati zaći za drugi ugao ili popeti se na nešto višu zgradu da "uhvatite" mrežu nedaleke Francuske, Španjolske ili Italije, mnogo veći problem je što telekomunikacijski koncerni još uvijek pod "inozemstvom" shvaćaju baš sve zemlje koje nisu vaša domovina, bez obzira na Europsku uniju.

To ističe i Susanna Bluhm iz njemačke udruge zaštite potrošača: "U načelu, ta odredba koja stupa na snagu 15. lipnja je veoma, veoma veliki uspjeh. Ali veliki problem jest što pozivi u inozemstvo nisu regulirani tim propisom. Ja mogu otići u Španjolsku na odmor sa svojim njemačkim mobitelom i nazvati Njemačku po istoj tarifi. Ali ako sam u Njemačkoj i ako želim nazvati nekoga u inozemstvu, to bi sad moglo biti još skuplje. Paradoks je da bi moglo biti skuplje nazvati Poljsku iz Njemačke nego nazvati Poljsku dok sam u Španjolskoj."

Bruxelles ovaj propis slavi kao veliku pobjedu u procesu ujedinjenja, ali za telekomunikacijske kompanije je do takvog potpunog ujedinjenja još daleko: u pravilu one koriste termin "europsko inozemstvo" i poziv u te zemlje je naravno ipak nešto povoljniji nego u Ugandu, Paragvaj ili Mongoliju. Ali makar EU, to je za njih još uvijek - inozemstvo.

"Flatrate" ne mora biti to što jest

Susanna Bluhm kaže kako su čitavi propisi na koncu "pravno ispali veoma komplicirani i potpuno su zbunjujući za običnog korisnika. Mi kao udruga za zaštitu potrošača smo uporno tražili i da ti takozvani međunarodni pozivi budu uključeni u to pravilo, ali o tome se čak nije niti pregovaralo!"

Postoji još jedna, golema zamka koja bi skupo mogla koštati europske potrošače: mnogi od nas su sklopili sporazum s nekom telekomunikacijskom kompanijom koja nas je privukla neograničenim korištenjem, takozvanim flatrate gdje onda možemo brbljati, sms-ati i surfati do iznemoglosti za isti novac. Veoma je malo vjerojatno da je vašim ugovorom predviđeno kako će taj flatrate i nakon 15.6. vrijediti u "europskom inozemstvu". Osobito kad je riječ o prometu podataka - dakle internetu, u najboljem slučaju se nudi tek određena količina povoljnih megabajta - nakon toga lako veza može postati ili spora ili skupa, najčešće i jedno i drugo.

Guillermo Beltra je pravnik u europskoj udruzi za zaštitu potrošača BEUC i upozorava kako je u golemoj većini zemalja članica neopravdano skupo nazvati neku drugu zemlju i da ukidanje roaminga tome ne čini kraj. Objašnjava da je to "zasluga" nekih velike nacionalnih telekomunikacijskih tvrtki, prije svega njemačkog Deutsche Telekom i španjolske Telefonice: "To su najveći pojedinačni operatori i oni imaju velikog utjecaja na svoje vlade, dakle vlade koje imaju i velikog političkog utjecaja u samoj Europskoj uniji", kaže Beltra.

Ipak i prilika za telekomunikacijske koncerne

S jedne strane, nacionalne kompanije su se bojale kako će odjednom svi poželjeti mobitele iz neke druge, "jeftinije" članice EU-a. Tu su se čuli i prijedlozi o vremenski ograničenom ukidanju roaminga, ali o tome se više ne raspravlja. Beltra je pak uvjeren kako će i telekomunikacijski koncerni na koncu biti sretni s novim pravilima jer im otvaraju i nove poslovne prilike.

"Mislim da će i oni vidjeti da je čaša i napola prazna i napola puna, kao što to i mi vidimo. Jer, otvara se novo razdoblje naizgled neograničenih komunikacija. Ovo su dobra vremena za telekomunikacijske poslove, jer EU stvara propise koje ruše granice tih komunikacija. Problem je što su kompanije u prošlosti bile kratkovidne i trudile su se sačuvati izvore prihoda za koje su znale da će presahnuti", kaže pravnik europske udruge za zaštitu potrošača. A dodaje kako se u Europskoj komisiji ipak već razmišlja i o ukidanju tog "europskog inozemstva" i doista stvaranju telekomunikacijski ujedinjene Europe.