1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoGlobalno

Nakon velikih slučajeva nasilja do bolje zaštite žena?

Ines Eisele
9. listopada 2024

Može li rasprava o ekstremnim slučajevima seksualnog nasilja, poput onog nad Gisèle Pelicot, nešto bitno promijeniti? Situacije u Francuskoj, Indiji, Meksiku i Njemačkoj pokazuju da ima puno toga što treba poboljšati.

https://p.dw.com/p/4lY59
Mnoštvo ljudi, većinom žena, neke nose transparente potpore za Gisele Pelicot
Demonstracija u Francuskoj za Gisele PelicotFoto: Apaydin Alain/ABACAPRESS/IMAGO

Rodno zasnovano nasilje, definirano kao nasilje usmjereno protiv osobe zbog njezinog biološkog ili društveno konstruiranog roda, prisutno je svuda.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka treća žena širom svijeta doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje tijekom života. Ovaj uznemirujući podatak tek je početak.

Pored vrlo medijski propraćenog pokreta #MeToo u Sjedinjenim Američkim Državama, kampanje kao što su #aufschrei u Njemačkoj, masovni prosvjedi u Meksiku i Indiji protiv silovanja i femicida, ili najnoviji slučaj Gisèle Pelicot u Francuskoj, mogu podići svijest o ovoj temi. Ipak, do promjena dolazi samo ako političari i pravosuđe prati te inicijative.

Francuska: Gisèle Pelicot postaje feministička ikona

Slučaj Gisèle Pelicot šokirao je Francusku i cijeli svijet. Ovu Francuskinju (72) suprug je godinama drogirao, nakon čega su je on i drugi muškarci zlostavljali. Preko dvjesto snimaka slučajeva zlostavljanja, koje je snimao tijekom godina, sada služe kao dokazi na suđenju protiv njega i još pedesetorice muškaraca.

Ključni aspekt slučaja je što je Gisèle Pelicot izričito zahtijevala da suđenje bude javno, „kako bi se sram prebacio na drugu stranu“.

U znak podrške njoj i drugim žrtvama seksualnog nasilja, nekoliko tisuća ljudi je u rujnu izašlo na ulice gradova širom Francuske, između ostalog skandirajući „Svi smo mi Gisèle!".

Portret žene na zidu, uz njega natpis
Jedan umjetnik je na zidu u Gentillyju izrazio solidarnost sa žrtvom nasiljaFoto: Geoffroy van der Hasselt/AFP/Getty Images

Iako je ovaj slučaj temu nasilja prema ženama vratio u fokus u Francuskoj, to nije ni približno dovoljno, rekla je Elke Ferner, predsjednica organizacije UN Women u Njemačkoj.

Ova političarka i dugogodišnja stručnjakinja za prava žena vjeruje da su potrebne izmjene francuskoga kaznenog zakona.

„U Francuskoj čak ne postoji ni pravilo 'ne znači ne', prema kojem bi seksualni čini protiv prepoznatljive volje druge osobe bili kažnjivi. Umjesto toga, u Francuskoj mora postojati aktivan otpor da bi se silovanje smatralo kaznenim djelom".

Indija: diskriminacija i mizoginija opstaju

Silovanje i ubojstvo liječnice (31) nedavno je izazvalo ogorčenje u Indiji: početkom kolovoza ona je pronađena mrtva u državnoj bolnici u Kolkati, glavnom gradu indijske savezne države Zapadnog Bengala.

Ovaj najnoviji u nizu slučajeva silovanja u najnapučenijoj zemlji svijeta izazvao je masovne prosvjede. Zaposleni u državnim bolnicama stupili su u štrajk, a Zapadni Bengal je pooštrio kazne za silovanje.

Za mnoge Indijce ovaj zločin vraća sjećanja na brutalan slučaj  grupnog silovanja studentice u autobusu u New Delhiju 2012. godine. Dvadesettrogodišnjakinja je preminula od teških unutarnjih ozljeda. Tada su prosvjedi i javno ogorčenje bili još veći nego sada, za DW je rekla Ranjana Kumari, aktivistica za prava žena u Indiji.

Situacija je obeshrabrujuća, rekla je direktorica Centra za društvena istraživanja u New Delhiju i predsjednica koalicije ženskih organizacija Women Power Connect.

Žene prosvjeduju s transparentima, na jednom piše Pravda za doktoricu Moumita
Ubojstvo liječnice u Indiji izazvalo je prosvjede i u NepaluFoto: Imago/Subaas Shrestha

„Podaci pokazuju da je kriminal u porastu. Ne samo nasilje u obitelji, već i nasilje u javnom prostoru, u smislu silovanja, maltretiranja i uznemiravanja žena na ulicama. Ono što je vrlo šokantno i uznemirujuće je to da se sve više nasilja događa ženama iz manjinskih zajednica i najnižih kasti indijskog društva, dalita", rekla je Kumari.

Seksualno nasilje odražava patrijarhalne i mizogine strukture indijskog društva, u kojem promjene društvenih normi napreduju sporo, smatra Kumari. Dodaje da, iako su zakoni pooštreni, a novi programi pokrenuti posljednjih godina, mnogo toga ostaje samo teorija, bez provedbe u praksi.

Često se događaju slučajevi da vlasti pokušavaju prikriti stvari, a dužnosnici ponekad odbijaju prihvatiti prijave od žena.

„Slučajevima je potrebno deset do petnaest godina da dođu do pravde. Ono što ne funkcionira su institucije. Morate početi pružati pravdu, inače će kriminalci biti ohrabreni", rekla je Kumari.

Žene u Meksiku ustaju protiv femicida

U Meksiku stotine žena svake godine postaju žrtve femicida — ubijene zato što su žene, obično od strane svojih (bivših) partnera.

Prema službenim podacima 2023. godine je bilo 827 femicida, s tim da je broj neprijavljenih slučajeva vjerojatno znatno veći.

Stručnjaci visoku stopu femicida u Meksiku pripisuju duboko ukorijenjenom mačizmu – vjerovanju u mušku superiornost i nadmoćnost, povezanu s izraženo tradicionalnim rodnim ulogama – i problematičnom pravosudnom sustavu koji ženama nudi slabu zaštitu.

Slike žena i cvijeće na ogradi
Prosvjed nakon ubojstva Debanhi Escobar Bazaldua u MeksikuFoto: Eyepix/NurPhoto/picture alliance

Alarmantni obujam smrtonosne mizoginije doveo je do feminističkog pokreta koji je dobio na zamahu posljednjih godina, razvijajući se u društvenu pobunu.

„Masovni prosvjedi protiv femicida i drugih oblika rodnog nasilja igraju važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i u pozivanju dužnosnika na odgovornost“, rekla je za DW američka odvjetnica Julie Goldscheid, stručnjakinja za rodno zasnovano nasilje.

Pritisak javnosti sve više prisiljava pravosuđe i političare da se pozabave ovim pitanjem, ali dalekosežne i učinkovite mjere još uvijek nisu provedene.

Mnogi Meksikanci sad nade polažu u Claudiju Sheinbaum, koja je u lipnju izabrana za prvu predsjednicu te zemlje, a koja je već najavila namjeru da osigura bolju zaštitu žena.

Njemačka: Potrebne su dalje reforme

Žene u Njemačkoj su 2013. godine na društvenim mrežama počele koristiti hashtag #aufschrei, ili „krik", kako bi prijavile svoja iskustva sa seksizmom i nasiljem. Kasnije je medijsko izvještavanje dovelo do šire rasprave o ovoj temi u Njemačkoj.

To je vjerojatno potaklo neke promjene u godinama koje su uslijedile: pilula „za jutro poslije" je dostupna bez recepta od 2015. godine, a zakon o seksualnim prijestupima reformiran je 2016. godine.

 „Načelo 'ne znači ne' znači da su zločini koji ranije nisu bili smatrani silovanjem sada kažnjivi kao takvi. Ranije, ako žena nije izričito rekla 'ne' jer je bila u stanju šoka ili nije htjela ugroziti djecu u susjednoj sobi, to je bilo teže klasificirati kao silovanje", za DW objašnjava  predsjednica UN Women u Njemačkoj Elke Ferner.

S druge strane, načelo 'da znači da', koje je tada također bilo predmet rasprave, bilo bi još jasnije, jer bi podrazumijevalo jasan pristanak, a ne jasno odbijanje, dodala je.

Ferner vjeruje da je najhitniji zadatak u pogledu prava žena i zaštite od nasilja planirani Zakon o pomoći žrtvama nasilja, za koji kaže da je prijeko potreban.

Ovaj zakon bi žrtvama obiteljskog nasilja dao pravo na savjetovanje i zaštitu, uz postavljanje prvih jedinstvenih smjernica za financiranje sigurnih kuća za žene, kao i savjetovališta.

Prema službenim podacima, prošle godine je u Njemačkoj 250.000 ljudi bilo pogođeno obiteljskim nasiljem, a svaka druga do treća žena bude ubijena od svog partnera.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.