Nakon Brexita EU postaje vanjskopolitički patuljak?
30. siječnja 2020
Suradnja Londona i Bruxellesa posljednjih desetljeća je bila sve samo ne jednostavna. To je posebice bilo primjetno kada je u pitanju vanjska i sigurnosna politika. Velika Britanija se tu pokazala kao prepreka, recimo na polju intenzivnije vojne suradnje.
I dalje po starom?
No s druge strane Velika Britanija je na vanjskopolitičkom planu Europskoj uniji davala posebnu težinu. Mnogi stoga na Brexit gledaju s popriličnom dozom bojazni po vanjskopolitičku težinu EU-a. "Britanci su narod iskusne diplomacije. Oni imaju stalno mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. I Velika Britanija je, kada su vojni kapaciteti u pitanju, od svih zemalja EU-a dosad stavljala najviše na raspolaganje", smatra Reinhard Bütikofer, koji za njemačke Zelene sjedi u Europskom parlamentu. Bruxelles i London bi, kako smatra njemački političar, trebali i nakon Brexita zadržati prisnu suradnju u odnosima s ostatkom svijeta.
I novi visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, Josep Borrell se netom nakon dolaska na ovu funkciju založio za nastavak prisne suradnje. "EU i Velika Britanija su zajednički etablirali mnoge globalne teme, a na mnogima od njih treba nastaviti zajednički: od sankcija, preko suradnje tajnih službi pa do borbe preko lažnih vijesti i kibernetičkih napada", smatra Borrell.
Važna vojna suradnja
No koliko će toga EU i Veliku Britaniju u budućnosti povezivati na vanjskopolitičkom planu, zasad je neizvjesno. U ugovoru o Brexitu se nalaze općenite formulacije koje bi trebale podvući nastavak dobrih odnosa. London bi tako i u budućnosti trebao sudjelovati u zajedničkim vojnim projektima i misijama. To je i želja njemačkog kršćanskodemokratskog političara britanskog porijekla Davida McAllistera. "Mi i dalje želimo surađivati. No jedno mora biti jasno. Zemalja koja napušta EU ne može više biti vodeća nacija u vojnim misijama.Dakle britansko vodstvo je ubuduće nezamislivo", kaže McAllister.
Britanci bez prava glasa
Velika Britanija će službeno postati jedna od tzv. trećih zemalja za koje važe druga pravila nego za one koji ostaju unutra. "Britanci više neće imati vodeću riječ nego će se morati držati EU-pravila bez utjecaja na konačne odluke", smatra i Fabian Zuleeg iz European Policy Centra.
No koliko će Britanci biti spremni biti dio igre bez prava glasa je upitno. Bruxelles i London očekuju teški pregovori glede ovog pitanja, posebice što se tiče suradnje policije i tajnih službi, smatra Zuleeg. "Pitanje osobnih podataka, gdje EU poštuje visoke standarde, će biti jedna od najspornijih točaka pregovora", vjeruje Zuleeg.
No, i u tomu se većina promatrača slaže, vanjska i sigurnosna politika će najvjerojatnije pasti u sjenu mnogo opsežnijih pregovora o budućim gospodarskim odnosima Velike Britanija i Europske unije.
Astrid Corall (WDR)