Muke srbijanskih izdavača

Stanje u srpskom izdavaštvu je dosta mutno jer postoji veliki broj izdavačkih kuća koje nemaju jasni profil. Nejasno je čime se bave, koja je njihova publika i koje vrijednosti zastupaju. „Takve kuće ne mogu opstati na tržištu, posebno ne u vrijeme krize“, kaže za Deutsche Welle, glavni urednik mlade izdavačke kuće „Arhipelag“, Gojko Božović. On dodaje da je „u teškim vremenima, ključ opstanka na tržištu prepoznatljivost i autorske vrijednosti.

„Mi dobre stvari dijelimo sa čitaocima - to su autorske ideje i projekti. S druge strane, dijelimo i probleme sa čitaocima, tako da, koliko god da je kriza uzela maha i pogodila sve sektore poslovanja i sve strukture, „Arhipelag“ se trudi biti što je moguće bolji, jer u tome i leži pravi izazov: biti bolji kada je teško. Ove godine ćemo imati više objavljenih naslova nego prošle godine – 42. To su knjige iz područja suvremene svjetske književnosti, povijesti, političke teorije, gospodarstva i psihologije, odnosno iz domaće i strane literature.“

Izdavačka kuća „Arhipelag“ postoji već tri godine i za sada sva sredstva crpi iz tržišta. „Činjenica da ova kuća nema dugova“, kaže Božović, „ne znači da drugi nisu nama dužni“.

I kriza i dugoročni problemi

I zamjenica direktora izdavačke kuce „Clio“, Nataša Ðelošević, drži da je dugovanje, trenutno, jedna od najčešćih poteškoća u izdavaštvu. Ona kaže da, iako se njihova ponuda razlikuje od drugih izdavačkih kuca, „Clio“ ipak dijeli dio nevolja s ostalim izdavačima. To je, prije svega, pad prodaje knjiga.

„Ono što nas najviše brine, to su dugoročni problemi. Oni se ogledaju u padu standarda struke i prepuštanju knjige tržištu. Knjige koje „Clio“ objavljuje, nisu namjenjene zabavi, nego sticanju novih saznanja, a znanje se baš i ne postavlja na najviše mjesto na ljestvici vrijednosti, te utoliko i potražnja takvih knjiga opada.“

Nataša Ðelošević dodaje da se „Clio“, iako je tijekom ove godine imao nešto manji broj objavljenih naslova nego prošle, okreće novoj čitalačkoj publici, kojoj će uskoro ponuditi elektronska izdanja knjiga.

Sajam veći no ikad

I dok svaka izdavačka kuća nosi teret krize na svoj način, direktor Beogradskog sajma koji äe biti otvoren 26. listopada, Anđelko Trpković kaže da organizatori imaju drugačiji pogled na stanje od mnogih izdavača:

„Ove godine će Sajam knjiga biti veći nego ikada. Mi smo stavili na raspolaganje 4.500 kvadratnih metara prostora za izlagače, pa i više, te još 2.500 za prateće programe. Na osnovu toga bi se moglo reći da je to najbolja godina srpskog izdavaštva, što sudeći prema stvarnosti, očigledno nije. Imamo, dakle, financijsku oseku, ali očigledno postoji jaka potreba da se baš u teškim trenucima na pravi način postave smjernice budućeg razvoja.“

Na ovogodišnjem beogradskom Sajmu knjiga bitu će svi izdavači koji su izlagali i prošle godine. „A ohrabrujuće je to“, kaže Trpković, „ da se svaki od tih izdavača potrudio dovesti što veći broj pisaca iz inozemstva“.

Autorica: Tanja Miščević

Odg. ured: Željka Telišman