Moskva i Minsk započinju zajedničke vojne vježbe

Zajedničke strateške vojne vježbe „Zapad 2021“ počet će 10. rujna i održat će se na četiri bjeloruska i devet ruskih poligona. Ukupno će sudjelovati do 200.000 vojnika.

U Bjelorusiji i Rusiji svake dvije godine održavaju se vježbe „Kolektivne snage za brzo djelovanje“ (CRRF) zemalja koje pripadaju vojnom savezu „Organizacija Ugovora o kolektivnoj sigurnosti“ (ODKB). Strateške vojne vježbe posljednji put su izvedene 2017. pod imenom „Zapad“.

Prema informacijama iz Minska, u prvom dijelu vojne vježbe, na bjeloruskom teritoriju, bit će samo 12.800 vojnika, uključujući 2.500 iz Rusije i oko 50 iz Kazahstana.

Ovoga puta, u drugom dijelu vojne vježbe na ruskom tlu, pridružit će se i vojska iz Armenije, Kazahstana, Tadžikistana, Indije, Kirgizije, Mongolije i Šri Lanke. Kina, Vijetnam, Mjanmar, Pakistan i Uzbekistan šalju promatrače.

„Veliki ruski vojni šou"

Ono što je ovog puta posebno je neviđen obujam vojne vježbe, kaže Siarhei Bohdan s povijesnog Instituta Friedricha Meineckea sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.

„Vojne vježbe na koje je Minsk nekada utjecao sada se pretvaraju u pozornicu za veliki ruski vojni šou", rekao je on za DW. Bohdan je istovremeno uvjeren da je sudjelovanje kazahstanske vojske postignuće za Minsk: „Mislim da je Bjelorusija, zbog ozbiljne političke izolacije, željela još jače sudjelovanje Kazahstana i drugih zemalja.“

Denis Meljancov sa platforme stručnjaka „Minsk Dialogue" objasnio je u intervjuu za DW da prvi dio vježbe, koji se odvija u Bjelorusiji, tradicionalno ima za cilj obranu rusko-bjeloruske unije. Ali ovaj put je predviđeno manje osoblja i opreme nego prije četiri godine. A u drugom dijelu, na ruskim poligonima, Moskva je htjela pokazati da „ima dovoljno saveznika i da može napraviti koaliciju protiv Zapada“, rekao je Meljancov.

Vojni stručnjak Vasilij Kašin s Moskovske visoke ekonomske škole uvjeren je da su sadašnje vježbe namijenjene i ispitivanju operativne spremnosti čitavog zapovjednog sustava ruskih oružanih snaga u slučaju velikih sukoba:

„Da su odnosi između Rusije i Zapada konstruktivniji, vojne vježbe bi izgledale drugačije - s puno promatrača“, rekao je Kašin za DW.

Vježbe odražavaju stanje u regiji

Vojne vježbe „Zapad 2021“ zasnovane su na kriznom i konfliktnom scenariju povezanom s „povećanjem aktivnosti ilegalnih oružanih skupina, separatističkih i međunarodnih terorističkih organizacija uz vanjsku podršku“.

Po riječima Siarheia Bohdana, taj scenarij se prakticirao i u prethodnim zajedničkim manevrima. Vasilij Kašin također smatra da se vježbe održavaju radi spremnosti protiv terorističkih napada. Ali, po mišljenju tog stručnjaka, pozivanje na „vanjsku podršku“ ukazuje na ozbiljne međunarodne razlike.

„Rusija i Zapad međusobno se optužuju za subverzivne aktivnosti. Zato to opravdanje samo odražava loše stanje odnosa između Moskve i država NATO-a“, rekao je Kašin.

Reakcija susjeda i posljedice za regiju

Tijekom vojne vježbe „Zapad 2017“ europski promatrači su strahovali da bi dio ruskih trupa mogao ostati u Bjelorusiji. Prema Denisu Meljancovu, razlog za to bio je napet odnos između Rusije i Ukrajine.

I ove godine čuju se slični glasovi, uključujući optužbe da Moskva i Minsk protiv EU-a vode hibridni rat - kombinaciju klasičnih vojnih operacija, cyber-napada i propagande.

Po riječima stručnjaka to ima veze s izolacijom Bjelorusije i sankcijama koje je Zapad uveo nakon što je Aleksandar Lukašenko prošle godine suzbio masovne prosvjede. Drugi razlog je izbjeglička kriza koju je Bjelorusija izazvala na granici s Litvom i Poljskom.

Vasilij Kašin naglašava da su vremena prije i poslije prosvjeda protiv službenih rezultata predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. dvije različite epohe u bjeloruskoj vanjskoj politici.

„Minsk zna da su male šanse da se u dogledno vrijeme vrati onome što je nekada bilo takozvana multi-vektorska politika. Lukašenko je uspio dugo sjediti na dvije stolice, ali je morao donijeti odluku, i to je učinio“, rekao je Kašin. Po njegovim riječima Lukašenko sada želi demonstrirati potpuno novu razinu vojne interakcije s Rusijom.

Prije četiri godine Minsk je još demonstrativno proturječio Moskvi i tražio da se vojne vježbe održavaju na poligonima udaljenim od državnih granica, zahtijevajući pritom i veću transparentnost sa što je moguće više promatrača, podsjeća Meljancov. Istovremeno, prema Bohdanu, Zapad je proteklih godina optuživao Bjelorusiju da pogoršava situaciju i da takorekuć pomaže u pripremi ruske invazije na Ukrajinu.

Vježbe NATO-a u Ukrajini

Vezano za reakciju susjeda u regiji na vojne vježbe „Zapad 2021“, Siarhei Bohdan je rekao da će se krajem rujna na svim poligonima za obuku ukrajinske vojske, ali i na Crnom moru i Azovskom moru održati vježbe „Zajednički napori 2021“ (Joint Efforts) - uz sudjelovanje vojske iz desetak članica NATO-a i zemalja partnera.

„Obje strane proširuju svoje manevre, pojačavaju svoju ofenzivnu komponentu, pa čak i izazivaju jedna drugu", rekao je Bohdan. On očekuje da će se regija „sve više militarizirati, što će imati posljedice za sigurnost i stabilnost cijeloga kontinenta i svijeta“.

„Sliči na hladnoratovsku rutinu"

Usprkos svim problemima, kaže Kašin, situaciju ne treba previše dramatizirati. „Prije sastanka Bidena i Putina u Ženevi u lipnju postojalo je razdoblje izuzetno opasnih tenzija oko Ukrajine. Bilo je koncentracija trupa, velikih vježbi i neugodnog tona. Summit nije promijenio ništa fundamentalno, ali je donio određeno popuštanje“, rekao je Kašin.

Po njegovim riječima, trenutnim manevrima, koji se odvijaju gotovo istovremeno, suprotne strane pokazuju da su spremne braniti svoje interese. U isto vrijeme, nitko ne želi otići predaleko. „Ovo već sliči na hladnoratovsku rutinu“, kaže ovaj stručnjak.