'Moralo se reći: Stop!'

Krim je pod ruskom kontrolom i to će za sada tako i ostati. Doduše Europska unija smatra da je referendum o otcjepljenju Krima od Ukrajine nelegalan i irelevantan, ali mora se pozabaviti sa činjenicama. "Ne možemo sada ovdje sjediti i uopće ništa ne činiti", rekla je europska šefica diplomacije Catherine Ashton na početku sastanka ministara vanjskih poslova EU-a koji se u ponedjeljak (17.03.) održava u Bruxellesu.

Ministri vanjskih poslova postigli su dogovor o sankcijama protiv 21 osobe koje se smatraju odgovornima za sporni referendum na Krimu. Sankcije obuhvaćaju ograničavanje putovanja i blokiranje bankovnih računa, priopćio je litvanski ministar vanjskih poslova Linan Linkevicius. Sankcije se odnose na 13 ruskih i osam ukrajinskih državljana i za sada su ograničene na narednih šest mjeseci s mogućnošću produženja. Linan Linkevicius je na svom profilu na Twitteru napisao da će narednih dana uslijediti nove sankcije.

Ništa neće pokrenuti Putina

Ipak, ni najjače svjetske sankcije ne bi više mogle pokrenuti Rusiju da napusti Krim, smatra luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn. To je zapravo jasno svim šefovima diplomacija 28 zemalja članica EU-a, ali je to tako jasno rekao samo Asselborn koji trenutno predsjedava i Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. "Mi danas ne odobravamo ono do čega je došlo ilegalnim putem. Ali realnopolitički, mi moramo pogledati istini u oči", rekao je Jean Asselborn. "Od početka ne postoji nitko na svijetu tko bi želio vojno intervenirati, dakle realpolitički se mora priznati ono što se dogodilo, ali i reći: Stop!"

Sankcije nisu zamišljenje kao direktni odgovor na referendum na Krimu, već one predstavljaju drugu razinu mjera koje su dogovorili europski šefovi država i vlada na izvanrednom sastanku na vrhu održanom prije 11 dana u Bruxellesu, a riječ je o mjerama predviđenima za slučaj da Rusija ne pokrene direktne pregovore s ukrajinskom vladom u okviru međunarodne kontakt skupine. "S obzirom na to da se to nije dogodilo, mi smo sada djelovali", rekla je Ashton. Na sastanku europskih čelnika, koji će u Bruxellesu biti održan u četvrtak i petak (20. i 21. 03.) EU bi, kao simbolični znak, trebao potpisati Sporazum o političkoj asocijaciji i ekonomskoj integraciji s prijelaznom ukrajinskom vladom.

Europska unija je također pozvala Rusiju na pregovore. "Pozivam Rusiju, kao što to uvijek činim, da pokrene dijalog s ukrajinskom vladom, da razgovara s međunarodnom zajednicom kako bi se situacija smirila i pronašao politički izlaz. Na koncu Ukrajina želi dobre veze s Rusijom. To također želi i EU, kao i ostatak svijeta", izjavila je europska šefica diplomacije Cathrine Ashton novinarima u Bruxellesu.

Ruska vlada je u ponedjeljak (17.03.) predložila osnivanje grupe "Prijatelji Ukrajine" koja bi mogla ogranizirati pružanje pomoći Ukrajini. EU do sada nije reagirao na ovaj prijedlog.

Sačuvati jedinstvo Ukrajine

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je izjavio kako "to što Rusija čini nije prihvatljivo" te ponovio prijedlog kancelarke Angele Merkel o hitnom formiranju promatračke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja će biti poslana u Ukrajinu. U telefonskom razgovoru s kancelarkom ruski predsjednik Vladimir Putin je navodno signalizirao svoj pristanak. Steinmeier je pozvao rusku stranu da djelima slijedi riječi: "Ako nam Rusija u brojnim telefonskim razgovorima kaže kako nema ambicija da svoje aktivnosti proširi na istok ili jug Ukrajine, onda sada postoji mogućnost da to i dokaže."

Steinmeier je zatražio ukidanje prepreka koje stoje na putu slanju misije OESS-a. "Moramo djelovati. Misija OESS-a sada mora doći, a ne idući tjedan ili još kasnije kada bude prekasno", rekao je Steinmeier.

U slučaju da Rusija podrži ili potakne težnje za otcjepljenjem na istoku Ukrajine, gdje također živi veliki broj etničkih Rusa, onda će EU donijeti treći stupanj sankcija. To bi bile prave gospodarske sankcije kojima bi se također ograničavala i trgovina za ruska poduzeća.

"Gdje bi sada trebao biti kraj?"

Njemački ministar vanjskih poslova je prebacio Rusiji da je ilegalnim referendumom i planiranim pripajanjem Krima Ruskoj federaciji dodatno zaoštrila krizu: "Mi nismo tražili konfrontaciju. Naprotiv: mi smo posljednjih dana neprestano davali prijedloge kako da se izađe iz ove opasne situacije, koju mi svi osjećamo. No prijedlozi se nisu slušali. I zbog toga ovdje nije riječ samo o davanju mišljenja europskih šefova diplomacije, već to podrazumijeva i reakciju."

Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski, čija zemlja direktno graniči s Ukrajinom, je dodao: "Rusija nam nije ostavila drugu mogućnost." 28 ministara vanjskih poslova je prvi put nakon pada Berlinskog zida prije 25 godina uvelo sankcije protiv ruskih građana. Frank-Walter Steinmeier je izrazio zabrinutost zbog brzog i dramatičnog zaoštravanja nove konfrontacije između Istoka i Zapada: "Politički uopće ne mogu razumjeti da sedam desetljeća nakon okončanja Drugog svjetskog rata počinjemo mijenjati granice u Europi. Gdje bi sada tome trebao biti kraj?".