Može li EU potaknuti privatnike na investicije?

Predsjednik Europske komisije nije mogao propustiti da se sam ne pohvali. Već tri tjedna nakon preuzimanja dužnosti Europska komisija je podastrla investicijski program, kaže Jean-Claude Juncker pred financijskim stručnjacima u Berlinu, dakle, vrlo brzo ako se uzme u obzir brzinu europske administracije. To je uspjelo samo zato što je on to potajno već unaprijed pripremao, rekao je bivši luksemburški premijer, dodavši da to sad može priznati.

Investicijski program koji bi europskom gospodarstvu trebao dati novi zamah srž je njegovog rada na čelu Komisije i sad ga se naziva i Junckerovim planom. Od početka krize ukupne investicije u Europskoj uniji smanjene su za 470 milijarda eura, to je smanjenje za 15 posto. "Iz te investicijske rupe se moramo izvući zajedničkim naporima",zahtijevao je Juncker na jednoj stručnoj konferenciji u Berlinu.

Očekivanja od privatnih investitora

315 milijarda eura do 2017. - to je iznos kojim Komisija želi pokrenuti konjunkturu u Europi. Ali, to ne znači da će 28 zemalja članica biti zasuto europskim novcem. Samo mali dio toga investicijskog plana, naime 21 milijarda eura, dolazi iz proračuna EU-a i Europske investicijske banke (EIB). Glavninu novca trebali bi na raspolaganje staviti privatni investitori.

Radi se o tom, kaže Juncker, da se "privatni kapital, kojega ima dovoljno" usmjeri na nove investicije. Europska komisija bi, istina, rado imala na raspolaganju stotine milijarda eura vlastitoga "svježeg novca", odgovorio je Juncker odmah kritičarima njegovog plana, primjerice Europskoj ljevici. Ali, toga novca jednostavno nema. Osim toga krivo je povećavati ionako već velika brda dugova radi investicija, kaže Juncker.

Je li povoljna investicijska klima

Briselski osnovni kapital ima ulogu potpaljivača roštilja, dok bi ugalj za roštilj trebao doći od privatnih gospodarstvenika. A što je s mesom koje bi trebalo biti ispečeno na roštilju? Zemlje članice su već prijavile 2.000 prijedloga investicija za koje smatraju da su potrebne u njihovim zemljama. Njemačka, primjerice, smatra da bi trebalo poticati investicije u gradnju autocesta, vjetro-elektrana i jačanje širokopojasnog interneta. Čim je u prosincu objavljen popis 2.000 projekata odmah su se javili kritičari. Kažu da izgradnja prometnica nije prikladna da privuče privatne investitore te da brojni predloženi projekti nisu prikladni da gospodarskom rastu u Europi daju trajan poticaj.

Postoji još jedna bojazan, naime da bi previše birokracije i premalo transparentnosti mogli zastrašiti privatne investitore. Juncker je najavio da će posao Komisije osloboditi suvišnog balasta, a savezna kancelarka Angela Merkel je obećala da će prilagoditi nacionalne zakone. Njemačka, inače, u potpunosti podupire Junckerov plan, rekla je Merkel, među ostalim i s oko osam milijarda eura od Kreditne ustanove za obnovu i dodatnim milijardama iz saveznog proračuna. Samo investicijama Europa može ponovo postati konkurentna, smatra Merkel. Ako sve bude išlo po planu, kaže Juncker, njegov plan bi mogao stvoriti milijun i tristo tisuća novih radnih mjesta.