Mladi Europljani skreću udesno

Nacionalna fronta u Francuskoj i Slobodarska stranka u Austriji samo su dva primjera desničarskih stranaka u Europskoj uniji koje su trenutačno u uzletu. A one su posebno omiljene među mladima. Pa čak i ako Nacionalna fronta u drugom krugu nije uspjela ostvariti pobjedu u nekoj od regija, u prvom krugu je za nju glasovalo 35 posto osoba starih između 18 i 34 godine. A Slobodarska stranka je na pokrajinskim izborima u Beču u listopadu dobila 24 posto glasova birača mlađih od 30 godina.

I u Nizozemskoj, Danskoj i Poljskoj raste podrška mladih desničarskim strankama. Jedan od razloga je i čežnja za nacionalnim identitetom u okviru Europske unije. "Desne stranke su dale težinu identitetu kao temi, a mladi ljudi uvijek traže identitet", izjavio je 32-godišnji zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Jan-Philipp Albrecht za njemački list Die Welt.

Predizborna kampanja s hip-hop spotom

U Austriji je Slobodarska stranka posebno popularna kod točno određene skupine mladih: riječ je prije svega o mladim muškarcima od kojih je većina slabo obrazovana. Da bi ih pridobio, predsjednik stranke Heinz-Christian Strache se trudi biti cool i jednostavan. On ne nosi odijela nego traperice i sunčane naočale. Specijalno za izbore u Beču snimljen je spot s raperom MC Blueom.

Taj spot se prema mišljenju Gertraud Diendorfer, voditeljice Demokratskog centra Beč, uklapa u recept za uspjeh Slobodarske stranke kod mladih. "Ta stranka vodi agresivnu predizbornu kampanju. Stranački program tu ne igra posebno veliku ulogu", kaže Diendorfer: "Oni imaju vrlo jednostavne, jasne poruke." Činjenicu da je ta stranka posebno privlačna baš mladim muškarcima ona objašnjava među ostalim i time što u toj stranci nema gotovo niti jedne političarke.

Mi i oni

Druga središnja poruka je suprotnost između "mi" i "oni". Ta poruka nailazi na plodno tlo posebno u onim zemljama u kojima se vodi intenzivna rasprava o izbjeglicama. Među njima je i Austrija. Mnogi mladići lošeg obrazovanja su zabrinuti da bi im izbjeglice mogle oduzeti jednostavnije poslove. I zato se okreću Slobodarskoj stranci, objašnjava Diendorfer. A ta stranka zna kako ih pridobiti. "Članovi te stranke idu u disko klubove, tamo si takoreći nabavljaju biračku publiku. Oni su širili 'crno-bijele parole'. Oni su stvorili jednu 'mi-skupinu' koju su učinili važnom, a one koji ne pripadaju toj skupini su omalovažavali", pojašnjava Diendorfer. Ona ističe da ta stranka kao svoje neprijatelje prije svega vidi strance.

I drugi političari uspješno primjenjuju tu taktiku. Mađarski premijer Viktor Orban je dao postaviti ogradu protiv izbjeglica i građanima na referendumu postavio pitanje treba li izbjeglice koje ilegalno uđu u zemlju protjerati, zatvoriti ili ih osuditi na prisilni rad.

Mladi Nijemci su manje prijemčivi

I u Njemačkoj je raspoloženje prema izbjeglicama postalo manje prijateljsko otkad ih je sve više počelo pristizati u zemlju. O tome svjedoče zapaljeni objekti za smještaj izbjeglica. No desničarska Njemačka nacionaldemokratska stranka (NPD) još uvijek nema toliko pristaša kao slične stranke u inozemstvu. Trenutačno je NPD zastupljen samo u jednom od 16 pokrajinskih parlamenata, naime u Mecklenburg-Vorpommernu, gdje je na izborima 2011. godine dobio šest posto glasova.

Politolog Rudolf van Hüllen vjeruje da mladi u Njemačkoj ne naginju NPD-u jer im država uspješno redovito predočava koje posljedice je imala vladavina desničara u nacističkoj Njemačkoj. Ključ imunizacije je u ranoj prevenciji, ističe ovaj politolog: "To mlade čini manje prijemčivima za sve oblike ekstremizma: desnog ekstremizma, lijevog ekstremizma, islamizma. Tu raste jedna jaka i samosvjesna generacija."

Opasnost za demokraciju?

Gertraud Diendorfer smatra da društvo mora nešto poduzeti tamo gdje nacionalističke stranke imaju sve više uspjeha kod mladih. Kaže da bi se političari trebali pozabaviti mladima koji vjeruju da im etablirane stranke ne mogu ništa ponuditi. Ako će jaz između nezadovoljnih mladih birača i demokratskih stranaka postati nepremostiv, to bi moglo imati ozbiljne posljedice za Europu, upozorava Diendorfer: "Mora se ozbiljno shvatiti taj fenomen u Europi. Što je više neprijateljstva prema strancima i predrasuda, što je veća distanca prema politici, to su veće opasnosti za demokraciju i jedno otvoreno liberalno društvo."