Mirovine za žrtve DDR dopinga

Političke žrtve progona režima DDR-a su više-manje materijalno obeštećene za pretrpljene patnje. No one druge žrtve, sportske, koje osim psihičkih, nose i trajne fizičke posljedice želje DDR režima za još boljim uspjesima svojih sportaša, još nisu pravedno materijalno obeštećene za nepravdu koju u obliku narušenog zdravlja trpe i dan danas. Zastupnički klub stranke Savez90/Zeleni podnio je u Bundestagu zahtjev za trajnom mirovinom žrtvama DDR-ovg programa dopinga.

Trajne zdravstvene posljedice

Ovom mirovinom, kako je priopćio klub Zelenih, se želi pomoći sportašima koji su u "najranijoj mladosti" bili podvrgnuti dopingu i koji se sada bore s "najozbiljnijim zdravstvenim problemima" koji su posljedica uzimanja nedozvoljenih sredstava. "Mnoge žrtve se danas, zbog narušenog zdravlja, nalaze u teškoj socijalnoj situaciji", stoji u priopćenju. Žrtvama programa dopinga u bivšem DDR-u su već jednom, u sklopu procesa razračunavanja sa zločinima režima protiv vlastitog stanovništva, isplaćena jednokratna obeštećenja. Nakon tužbe 200-tinjak bivših istočnonjemačkih vrhunskih sportaša protiv Njemačkog olimpijskog sportskog saveza kao nasljednika istočnonjemačkog Sportskog saveza i tvrtke Jenapharm koja je proizvodila ozloglašeni anabolik Oral-Turinabol koji je masovno dijeljen sportašima diljem DDR-a, došlo je do isplata po oko 10.000 eura žrtvama dopingiranja. Istodobno je i Njemačka vlada osnovala fond iz kojeg je isplaćeno dodatnih 500 eura oštećenima.

"Vitaminima" do medalja

No Zeleni smatraju da je to nedovoljno s obzirom na činjenicu da je zdravlje žrtava dopinga oštećeno trajno i doživotno. "Sa starenjem će se zdravstvene tegobe povećavati i tu jednokratna novčana pomoć nije prikladna nego u obzir dolazi jedino dugoročno rješenje", poručuju Zeleni. VIsina mirovine bi se trebala ravnati prema mirovini političkih žrtava koja iznosi maksimalno 250 eura mjesečno. Pravo na mirovinu bi moglo dobiti oko 500 osoba. Procjenjuje se da je dopingu, često bez znanja sportaša i to pogotovo maloljetnih kojima je bilo rečeno da se radi o vitaminima, bilo podvrgnuto između 10 i 12 tisuća profesionalnih sportaša u Istočnoj Njemačkoj. Vrh države je godišnje investirao 5 milijuna maraka u istraživanje na području dopinga. Čelnici sportsko-medicinskog instituta DDR-a osuđeni su nakon pada Berlinskog zida na uvjetne zatvorske kazne. Na posljednjim Olimpijskim igrama u Seoulu 1988., zadnjima uoči pada Zida, DDR je osvojio 102 medalje. SR Njemačka s više nego tri puta više stanovnika je iste godine osvojila 40 medalja.