Meksiko razvija vlastito cjepivo "Patria"
4. svibnja 2021
Ramon Lopez Velarde nije bilo kakav pjesnik, on je u svojoj domovini ikona i „nacionalni pjesnik“. Njegovo remek-djelo: "La suave Patria" ("Nježna domovina"). Stota obljetnica njegove smrti u Meksiku će biti obilježena 19. lipnja.
Sve se to mora znati da bi se shvatilo zbog čega je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador (AMLO, naslovna fotografija) novo cjepivo nade nazvao upravo "Patria". Ono jednostavno, kako je rekao, ne može biti ništa manje od toga, ime vakcine se, kako je rekao "AMLO, referira na stihove ovog velikog pjesnika, "konačno, domovina je sve".
Da li bi se Ramon Lopez Velarde složio s tim da se njegovo ime veže uz cjepivo o kojem se još ne zna može li doista riješiti probleme u domovini?
Poruka je u svakom slučaju jasna: Meksiko, s 216.000 smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa, treća zemlja u svijetu po broju smrtnih slučajeva, nakon SAD-a i Brazila, uzima sudbinu u svoje ruke. Prva testna faza 'Patrie' je počela, 100 dragovoljaca između 18 i 55 godina iz meksičke prijestolnice upravo su primili vakcine. Sada je najvažnija brzina.
Do kraja godine bi na raspolaganju trebali stajati milijuni jeftinih doza cjepiva, a priznati laboratorij Avimex dobit će sedam i pol milijuna dolara poticaja od države. Hoće li kompanija utemeljena 1952. postati latinskoamerički BionTech po pitanju razvoja vakcina?
Kampanja cijepljenja u zastoju
Xavier Tello je po tom pitanju skeptičan. Ovaj kirurg i zdravstveni stručnjak pita se koliko je velika šansa da će 'Patria' uspjeti doći u fazu da bude odobrena njezina uporaba: "Nikada do sada u Meksiku nismo uspjeli razviti cjepivo kada smo krenuli od nule", kaže Tello, "a i ako sve bude proteklo glatko, ne mislim da će 'Patria' biti dostupna prije početka 2022. Cjepivo neće biti izlaz iz pandemije u Meksiku."
Avimex i meksička vlada nastoje dokazati da Tello nije u pravu. Druga faza ispitivanja vakcine planirana je za lipanj i srpanj, dok je treći i odlučujući ispit planiran između kolovoza i listopada. Vijest dolazi u trenutku kada se vlada Lopeza Obradora nalazi na masovnom udaru kritika zbog upravljanja korona-krizom.
Veliki broj smrtnih slučajeva je jedno, a proces cijepljenja nešto sasvim drugo. Iako je Meksiko prva zemlja u Latinskoj Americi koja je s cijepljenjem počela već za Božić prošle godine, ta zemlja nije puno toga uspjela postići na polju imunizacije - također i zbog toga što jednostavno nema dovoljno dostupnih cjepiva.
Zemlja je zaglavljena u vakcinaciji prioritetne grupe 2 i zasad cijepi samo zdravstvene radnike i starije od 60 godina. Osobe od 50 do 59 godina starosti također se mogu prijaviti za vakcinaciju. Do sada je u tom procesu upotrijebljeno 17 milijuna doza cjepiva, ali zemlja koja ima 130 milijuna stanovnika je daleko od vlastitih (visokih) očekivanja.
Zlatousti meksički predsjednik
Sada bi dakle vlastito cjepivo trebalo preokrenuti stvari? Za Julia Frenka, koji je ranije radio u Ministarstvu zdravstva, i Octavia Gomeza-Dantesa, znanstvenika koji radi pri Nacionalnoj zdravstvenoj agenciji, baš i ne. Oni su u izjavama za „Washington Post" kritizirali "vladu koja je smanjila sredstva za znanstvena istraživanja, zanemarila nacionalni program cijepljenja i stigmatizirala stručnjake".
Ta najava, kako ističu, dolazi upravo u trenutku kada je neuspjeh meksičke korona-strategije očit i stoga simbolizira posljednji metak u borbi protiv pandemije. "Ta ista vlada sada iznenada ponovno otkriva ogromnu vrijednost znanosti, glorificira i propagira vakcinaciju da bi na tom polju povratila nacionalni suverenitet."
Kritičarima smeta i to što je predsjednik cjepivo nazvao "100% meksičkim", iako je tehnologija razvijena u New Yorku. Avimex je priopćenjem za javnost morao korigirati tu predsjedničku izjavu.
"Naravno, to je propaganda, pri čemu se projektu pripisuje nacionalni duh", kaže Xavier Tello. "Vakcina bi, ako sve bude funkcioniralo, mogla biti od velike koristi za Meksiko, ali nema razloga za uporabu nacionalističkih tonova."
'Patria' i učenje na vlastitim greškama
Meksikanke i Meksikanci se trenutno cijepe s pet različitih vakcina: BioNTech / Pfizer, AstraZeneca, kineskim vakcinama Sinovac i CanSino, kao i Sputnjikom V. Od sredine lipnja bi jedno postrojenje u u Meksiku trebalo proizvoditi rusku vakcinu. "Patria" bi tako mogla biti šesto cjepivo, čime bi Meksiko, nakon Kube, postao druga latinskoamerička zemlja koja proizvodi vlastitu vakcinu.
"U svakom slučaju, 'Patria' je vladin signal da se nešto naučilo iz ranijih grešaka premalog ulaganja u znanost i tehnologiju", kaže doktorica za molekularnu biologiju Roselyn Lemus-Martín i dodaje da se "cijepljenje nije nalazilo u samom vrhu vladine liste prioriteta."
Lemus-Martin zahtijeva da "Patria" istovremeno mora biti početni signal za široki investicijski program u Meksiku: "Mi zaostajemo i s vakcinacijama za djecu protiv drugih bolesti ili s nabavkom lijekova." To bi sigurno bilo u duhu Ramona Lopeza Velardea. Pjesnik je naime imao samo 33 godine kada je preminuo - od upale pluća.