Mediji jugoistoka Europe 'tapkaju u mjestu'

Kako je izjavila Olivera Dodig sa Televizije Bosne i Hercegovine, ima "raznih razloga" da se u posljednjih dvadesetak godina nisu susretali odgovorni urednici i direktori javnih medija praktično sa prostora čitave bivše Jugoslavije. No u Europskom parlamentu je Centar za demokraciju i pomirenje jugoistočne Europe predstavio svoj projekt "Okruženje" koji je onda okupio i čelnike televizijskih centara Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Republike Srpske i Kosova kako bi raspravili o kvalitetu medija, ali i međusobnu suradnju.

Jer u Bruxellesu se često može čuti da mediji te regije imaju i istu "boljku". Europska komisija već godinama ustraje na slobodi izražavanja i preporuča reformu medijskog sektora u zemljama u procesu proširenja. Tako su se i ove srijede (4.12.) u Europskom parlamentu mogle su se čuti kritike da je sloboda medija na Balkanu u nazadovanju, odnosno da se nalazi "tamo gdje je bila prije 10 godina.“ Doduše, europski parlamentarci priznaju kako niti zemlje EU nisu imune na komercijalizaciju i politizaciju medijskog sektora.

Dosta je zvijezda i medijskih 'žutih groznica'

Tim više što mediji jugoistoka Europe imaju mnogo razloga "biti bolesni", smatra beogradski novinar i satiričar Vojislav Žanetić. On podsjeća na godine državne i partijske propagande, zatim 10 godina ratne i posljednje dvije decenije "tranzicijske" propagande. Mediji su, tvrdi, prepuni kojekakvih medijskih zvjezdica, političkih i društvenih "žutih groznica“ i sindroma Realitiy Show-a i Žanetić jedini lijek vidi u povratku istini, protoku vremena i povratku povjerenja.

"Zbog krize se ljudi bore sa razni životnim problemima, ali mislim da nepretencioznost, lakoća i dobrota imaju perspektivu“, za DW tvrdi i vršilac dužnosti generalnog direktora Radio Televizije Srbije, Nikola Mirkov. “Malo vraćanja malim-velikim stvarima, podizanje smisla i nadilaženje onoga što nas gazi sa svih strana.“

Od toga nije pošteđena niti - barem zasada - jedina zemlja koja je i članica Europske unije, Hrvatska. „Svi smo mi podložni promjenama u društvu, bez obzira ušli u EU ili ne“, kaže za DW Vlasta Bartolec, urednica programa Hrvatske Radiotelevizije. „Fondovi su nam sada malo otvoreniji i samim tim će novinarstvo imati tehničku potporu. Ali to neće ništa promijeniti u našim glavama i našem novinarstvu. Mi smo ti koji moramo biti odgovorni i dalje. Svatko od nas je u nekakvoj svojoj tranzicijskoj priči i to nas koči.“

Sve zanima što se događa u susjedstvu

Osim kritika o načelnim problemima, ovo je bila i prilika za raspravu o suradnji medijskih kuća te regije. To je sadržaj i projekta Centra za demokraciju i pomirenje jugoistočne Europe i u njihovoj emisiji stručnjaci iz regije se bave i temama iz regije - i jedna je od rijetkih koja se može gledati u gotovo cijelom prostoru bivše Jugoslavije.

„Javni servis BHRT je jako zainteresiran za sve što se dešava ne samo, kako to u Bosni kažu 'u našoj ulici'“, kaže za DW Olivera Dodig, vršiteljica dužnosti direktorice Televizije Bosne i Hercegovine. "Pozitivna je znatiželja da virite preko tuđe ograde i da vidite pogotovo nešto dobro. Živimo slične ili gotovo iste uvjete u regiji i zašto onda ne prepisati neki dobar recept? Dobro se razumijemo i tko će vam bolje pomoći nego onaj tko živi u istim uvjetima?“