Maženjem protiv bola, straha i depresije

Znanstvenici iz Bochuma, Duisburga, Essena i Amsterdama su analizirali podatke više od 10.000 ljudi i došli do zaključka da dodir ima pozitivan učinak na naše zdravlje - pod uvjetom da je sporazuman i da se doživljava kao ugodan.

Prije svega - prema rezultatima analize - dodiri su pogodni za ublažavanje bolova, depresije i anksioznosti. Najjači pozitivni učinci primijećeni su kod ljudi koji pate od ovih simptoma.

Manje neurotransmitera koji izazivaju stres u mozgu

Neurobiološko objašnjenje: dio mozga koji se zadužen za kožne i taktilne osjećaje direktno je povezan s amigdalom, dijelom mozga u kojem se pojavljuju i obrađuju strahovi. Dodir prigušuje oslobađanje supstanci koje izazivaju stres i reakcija na stres se smanjuje.

„To čini dio blagostanja i opuštanja", kaže profesor Martin Korte, neurobiolog s Tehničkog sveučilišta Braunschweig u Njemačkoj. Osim toga, kroz ugodan kontakt s kožom oslobađa se manje hormona stresa adrenalina i norepinefrina – ljudi se smiruju, puls im se usporava i krvni pritisak mjerljivo pada.

Dodir spašava živote

Dodirivanje je apsolutno neophodno za preživljavanje prijevremeno rođenih beba. Njihovi respiratorni organi su još nezreli i disanje može prestajati i do 20 puta u sat vremena. Tada pomaže dodir na stopalima ili pored kralježnice – i bebe ponovo počinju disati.

Na odjelu intenzivne njege za prijevremeno rođenu djecu u klinici Asklepios u Hamburgu tim predvođen pedijatricom Susanne Schmidtke čini sve da do takvih pauza u disanju uopće ne dođe. Najvažnije je da novorođenče što češće leži na očevim ili majčinim grudima, a ne u inkubatoru. Čak i ako je ovo povezano s određenim rizikom za prijevremeno rođene bebe.

Na ovom odjelu za nedonoščad u Hamburgu je koncept ranog i intenzivnog dodirivanja bebe, koje ponekad teže svega nekoliko stotina grama, značajno smanjio broj hitnih slučajeva.

Dodir stvara vezu

Kontakt s kožom također potiče stvaranje bliske veze između roditelja i djeteta. Nošenje bebe u tzv. klokanici je danas opće priznato - što bliže tijelu. U prvim tjednima i mjesecima života intenzivan dodir je važan za zdrav razvoj - kako fizički tako i psihički.

„Višesatni dodir s kožom roditelja vidljivo poboljšava život djece", kaže Suzane Schmidtke. Bliski kontakt također utječe na otpornost djeteta, koje tako dolazi u dodir i sa zaštitnim kožnim bakterijama svojih roditelja. I temelj za zdravu mikrofloru u crijevima – dobre bakterije, gljivice i virusi – postavlja se u prvoj fazi života, a i tu pomaže kontakt s kožom roditelja.

Hormon maženja ima pozitivne zdravstvene efekte

Bochumska analiza dolazi do zaključka da bebe i mala djeca prvenstveno imaju koristi od kontakta „koža na kožu" s roditeljima. Dodiri bolničkog osoblja, na primjer, nisu bili tako učinkoviti.

No za odrasle, kaže psiholog i autor studije Julian Packheiser, nema velike razlike radi li se o kontaktu između poznanika ili stranaca. On kao primjer navodi masažu. Kako je objasnio, najvažnije je da se stimulira proizvodnja hormona maženja oksitocina. A učestalost dodirivanja je važnija od trajanja.

Vlastiti dodir ne pomaže - pomažu roboti

Maženje samog sebe ne funkcionira, kaže neurobiolog prof. Martin Korte. Nasuprot tome, dodir robota, plišanih životinja ili jastuka za grljenje ima vidljivo pozitivan učinak, iako ne tako snažan kao dodir čovjeka. Martin Korte to objašnjava time što ljudi reagiraju na dodir sve dok je nježan i sličan ljudskom dodiru. I još nešto je važno: kontakti robota ne smiju biti predvidivi u svakom detalju.

Rješenje za staračke domove?

Psiholog iz Bochuma Julian Packheiser vidi ove rezultate kao veliku priliku. S obzirom na starenje društva i kronični nedostatak medicinskog osoblja ovakva pomagala su pogodna za poboljšanje blagostanja i zdravlja štićenika u staračkim domovima.

Ali ako imate priliku da s vremena na vrijeme zagrlite prijatelje ili članove obitelji, on vam savjetuje da to učinite. Među ostalim i iz zdravstvenih razloga.