Matura: policijska mjera ili nužnost?

Za razliku od prošlogodišnje generalne probe koja je završila gnjevnim školarcima i njihovim zazivanjem glave minstra obrazovanja, državna matura ovaj put kreće bez bunta i negodovanja. Ispitima iz psihologije i informatike otvara se sezona državne mature koja bi trebala pokazati kakva je zaista krvna slika hrvatskog školstva – slabokrvna ili bogata znanjem. Dakle, matura kreće sa spomeuta dva izborna predmeta. Oni obavezni polažu se u tri roka: ljetnom, jesensom i zimskom. Ova obrazovna pustolovina hrvatske će porezne obveznike godišnje stajati 30 milijuna kuna.

Projekt bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca, koji je preživio proračunske škare čuvara državne riznice Ivana Šukera, izaziva i pohvale i pokude. Potražili smo mišljenja dva bivša ministra obrazovanja , SDP-ovog Gvozdena Flege i već spomenutog Dragana Primorca, za vrijeme ministarskog mandata člana HDZ-a.

Ideja je dobra, ali realizacija loša

Gvozden Flego priznaje da je državna matura dobra ideja, ali loše provedena. Upozorava da se matura, prije svega, shvaća kao vojna ili policijska manifestacija, a ne čin koji bi trebao pokazati što hrvatski školarci zaista znaju. Podsjeća da nije posvećena dovoljna pozornost učenicima strukovnih škola koji uče jedno, a polažu drugo. Naime, ispiti iz državne mature slijede gimnazijski program. Umjesto završnog ispita predlaže više nacionalnih. O čemu je riječ? Umjesto jednog ispita koji se polaže na kraju srednje škole, Flego smatra da bi za učenike bilo mudrije polagati nekoliko takozvanih nacionalnih ispita tijekom cijelog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja.

Prošlogodišnje probno testiranje smatra upozorenjem zbog kojeg je o maturi trebalo dobro razmisliti. „Nikako ne bih ulazio u uvođenje državane mature godinu dana nakon što se pokaže da učenici iz jednog obaveznog predmeta ne polože ispit više od 50 posto. Ne reagiranje na samu tu činjenicu, nego tvrdoglavo inzistiranje na državnoj maturi uz činjenicu da 40 do 50 posto učenika uzimaju instrukcije da bi savladali taj predmet, onda sa školskim sustavom nešto nije u redu. Ne znam da li bih se u takvim okolnostima odvažio ulaziti u projekt kakav je državna matura.“

Izvrsna antikorupcijska mjera

Dragan Primorac državnu maturu promatra daleko od svijeta politike jer se svojom voljom vratio u onaj znanstveni, ali reći će kako projekt državne mature može poslužiti na ponos Hrvatskoj. „Uvijek može biti bolje. Da Hrvatska nije uvela državnu maturu danas uopće ne bismo mogli govoriti o tome da ćemo uvesti sustav vanjsgog vrednovanja obrazovanja. Hrvatska država i građani moraju naučiti jednu stvar - nije pitanje sviđa li se nešto nekom ministru ili političkoj opciji. Radi se o tome što je u interesu hrvatskih građana. Sljedeće godine će biti daleko lakše.“

Primorac smatra da će učinici vrlo brzo shvatiti da je sustav državne mature za njih daleko jednostavniji i pošteniji način upisa na fakultet nego onaj kroz prijemne ispite. Uvjeren je da s maturom nije trebalo okljevati. Kako je dodao državna matura je i izvrsna antikorupcijksa mjera u obrazovanju. „Svaki učenik nakon državne mature, dolazio on iz Knina, Vukovara, Zagreba ili Splita, ima potpuno jednako priliku upisati se na neku visokoškolsku obrazovnu instituciju. Potpuno je nevažno koga učenik zna, kakav mu je materijalni status, tko mu je otac ili majka. On će izabrati nekoliko ustanova na koje se želi upisati i taj će upis isključivo ovisiti o njemu.“, zaključuje Primorac.

Autor: Goran Prokopec

Odg. ur.: Z. Arbutina