Kunst trotz Krise
13. travnja 2011
Oglas
Katastrofa u Fukušimi - takav događaj ne može ostati bez posljedica ni na tržištu umjetnina. Galerist Thomas Zander na upravo otvorenom 45. sajmu Art Cologne predstavlja divovsku fotografiju američkog umjetnika Mitcha Epsteina iz njegove serije "American Power" (Američka snaga) iz 2004.
Na slici se vidi nenastanjena kuća koja stoji pored tornjeva za hlađenje jedne nuklearne elektrane u Cheshireu u američkoj državi Ohiou. Iz tornjeva se vije gust dim, a kuća je predviđena za rušenje. Zander je galerist iz Kölna, koji se specijalizirao za fotografiju čija je glavna karakteristika konceptualna umjetnost. Time on opskrbljuje rijedak ali vrlo tražen tržišni segment. "Tržište umjetnina trenutačno funkcionira vrlo, vrlo dobro", ocjenjuje Zander. "Mislim da se ljudi boje inflacije i stoga ulažu u umjetnine, kako ne bi izgubili previše novaca."
Majka svih umjetničkih sajmova
Ali vremena su se promijenila, žali se Lybke."Ljudi moraju opet više raditi da bi mogli kupovati umjetnost, To znači da su vezani za mjesto u kojem žive."
Znakovi krize
Financijska kriza nije poštedjela ni umjetničko tržište. Doduše u Njemačkoj skoro da i nije zatvorena neka galerija, ali promet je ozbiljno pao. Gerrit Friese iz Savezne udruge njemačkih galerija (BVDG) uvjerena je da su posljedice financijske krize zapravo puno veće no što to većina ljudi vjeruje. "Imate jasne znakove koji pokazuju da je između 2007. i 2009. zabilježen godišnji pad prometa između 20 i 25 posto". A to su posebno osjetili manje poznati umjetnici.
Prije nekoliko godina su kupci još tražili i takve "nepoznate". Do 2008. na tržištu je bilo mnogo špekulanata. Oni su umjetnost kupovali prema imenima, a ne prema vrijednosti ili osobnoj naklonosti kolekcionara. 2006, znači dvije godine prije krize, tržište umjetninama bilježilo je promet od 1,3 milijarde eura.
Nijemci ne kupuju toliko umjetnost
Prema nedavnom istraživanju internetske platforme artprice.com najveći je promet prošle godine ostvaren u Kini. Slijede New York i London. Na njemačko umjetničko tržište loše djeluje regionalizacija. Nema neke stalne adrese na kojoj se umjetnička scena može sastajati. Za razliku od SAD-a, Velike Britanije ili Francuske, u Njemačkoj ima puno umjetničkih centara: Hamburg, Köln, Berlin, Frankfurt na Majni, Dresden ili München. Pozitivno je u tome barem da to znači i raznolikost umjetničke ponude.
Autorica: Sabine Oelze/ S. Kobešćak
Oglas