Long covid - bolest o kojoj se sve više priča

Onima koji žele da ih primi Max Pensel potrebno je puno strpljenja. Gotovo 400 ljudi nalazi se na listi čekanja za pregled kod ovog liječnika s Klinike za psihijatriju i psihoterapiju Sveučilišnog centra u Bonnu. Svi oni pate od dugotrajnih posljedica korone i žele što prije doći u novootvorenu post-covid ambulantu u Bonnu.

U cijeloj Njemačkoj, kao gljive poslije kiše, niču ovakve ambulante. Ideja dr. Pensela je pobliže ispitati psihološke posljedice korone. "Posebno je dobna skupina od 30 do 50 godina često pogođena ovim simptomima. Riječ je o ljudima, koji su na sredini života i pred kojima je još mnogo zadataka."

A s tim zadacima se oni više ne mogu nositi u svakodnevnom životu. Prema navodima Instituta Robert Koch, 5,8 posto oboljelih na bolovanju je i četiri tjedna nakon zaraze koronom. Posliej tri mjeseca svaka deseta osoba i dalje se žali na simptome poput umora i bezvoljnosti, otežanog disanja ili problema s koncentracijom i pamćenjem. A pola godine nakon infekcije jedan do dva posto pacijenata razvije dijagnostičku sliku karakterističnu za sindrom kroničnog umora.

Između poboljšanja i očaja

No, istina je i da se mnogi pacijenti s Penselove liste bolje osjećaju kad dođu na red za pregled. "Kažu mi, ne znam ni trebam li doći na termin, znatno se bolje osjećam", kaže dr. Pensel. Kako pokazuju studije, nekoliko mjeseci ili godinu dana nakon infekcije, znatno manje pacijenata prijavljuje simptome. Ali neki su još uvijek „očajni".

Baš kao pacijent, koji je na početku pandemije, u proljeće 2020., bio u klinici za rehabilitaciju, koji je imao posjetu samo jednom tjedno i bio je potpuno izoliran. Taj čovjek, navodi Penselu, i danas pati. "S kim sam se sve sreo? Jesam li možda zarazio nekog? Jesam li napravio nešto loše?" - to su pitanja koja ovaj njemački doktor stalno sluša i koja obično dolaze od pacijenata koji su dobili pozitivan rezultat testa na koronu.

Post-vac sindrom

Međutim, Max Pensel na konzultacije prima sve više i više pacijenata koji pate od takozvanog post-vac sindroma: mladi ljudi, koji se bave sportom, razvijaju dugotrajne simptome nakon cijepljenja. To je tema kojoj se do sada u njemačkoj javnosti poklanjalo malo pažnje.

To je slučaj i s jednim mladićem, koji je svakog vikenda biciklom vozio 200 kilometara i pripremao se za triatlon. Na pregledu kod doktora "morao je vrlo brzo stati na biciklističkom ergometru, uplašio se i nije imao osjećaj da ga porodični doktor shvaća ozbiljno". Jer, na početku se govorilo da tako nešto nije moguće ili da je moguće samo u ekstremnim ili iznimno rijetkim slučajevima. Sada je bivšem trijatloncu bolje, ali još je daleko od svoje ranije snage i kondicije."

Svaka četvrta osoba koja dođe u post covid ambulantu već je na psihoterapiji. A kod još 40 posto njih, psihički poremećaj očituje se u toku anamneze. Za long covid pacijente nije samo penjanje stepenicama Herkulesov zadatak, već i suočavanje s ograničenjima u glavama. "Sama pandemija bila je popraćena porastom mentalnih bolesti. Njemačkoj treba još širi raspon medicinskih usluga", smatra Pensel.

To je apel, koji bi Pia Chowdhury odmah potpisala. Ona je jedna od rijetkih pacijentica sa long covidom, koja je priču o svojoj bolesti objavila u medijima. Još je manje onih osoba koji pomažu pogođenima i koji su aktivni u grupama za samopomoć ili inicijativama kao što je Long COVID Njemačka. Chowdhury se bori dvostruko: protiv vlastite bolesti i za interese drugih pacijenata u okviru inicijative pod nazivom „Post COVID – oporavljeni ali ne i zdravi" u Bonnu, čiji je ona suosnivač.

"Naravno da nije lako izaći na kraj s jednim takvim oboljenjem. Pokušavamo stupiti u kontakt s političarima u Bundestagu, s predstavnicima pacijenata, zdravstvenim osiguranjima i sveučilišnim klinikama, kako bi ih uključili kao institucije u rješavanje problema."

Chowdhury želi da se njemački zdravstveni sustav konačno usmjeri prema pacijentima s long covidom. „Ponašanje u smislu da je bolje ne prilaziti pacijentima, nego ih pustiti, nanosi više štete nego koristi. Kada ja, kao dugogodišnja covid pacijentica, podnesem zahtjev za priznavanje invaliditeta ili za invalidsku penziju, sve uvijek zavisi od toga na kakvog službenika naiđem."

Čini se da se nešto po tom pitanju polako mijenja u Njemačkoj. Osiguravajuće društvo Debeka prvi je put navela koronu kao razlog za priznavanje invaliditeta, u kombinaciji s invalidskom penzijom. "Imali smo prvih šest slučajeva u 2021.godini, tako da im sada plaćamo penziju", rekao je za dpa izvršni direktor Debeke Thomas Brahm.

Pia Chowdhury želi postići i više. Ona sebe vidi kao pionira. "Ono što nas razlikuje od ostalih organizacija je to što smo imali akutno oboljenje i što smo relativno brzo dobili medijsku pažnju, dok se drugi bezuspješno bore. Neki nam govore, vama je dobro, vide vas i pomažu vam."

Longcovid pacijenti sada završavaju kod fizioterapeuta, ergoterapeuta i logopeda. Postcovid ambulante niču po gradovima. Sve više studija bavi se dugoročnim posljedicama infekcije. Dvije i pol godine nakon početka pandemije puno se toga promijenilo za oboljele, ali „sve i dalje ovisi o dijagnozi i ocjeni koju daje obiteljski liječnik", kaže Pia Chowdhury: "To je najvažnije: da postoje liječnici kojima mogu postaviti pitanja i koji me shvaćaju ozbiljno, koji mi se neće smijati ili me odbijati i pretvarati se da nisam bolesna. Zapravo, potrebno je da te liječi liječnik, koji vjeruje da postoji long covid", zaključuje Pia Chowdhury.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu