"Ljudska prava su se širila poput virusa"
10. prosinca 2011
Za Visoku povjerenicu Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava Navi Pillay 2011. je bila "iznimna godina". Posvuda na Zemlji ljudi su u većem broju zatražili javno poštovanje njihovih prava. Najveći napredak ona vidi u državama na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku. No, ne zaboravlja spomenuti i neke druge demonstracije (u nešto drugačijem kontekstu) - u Madridu, New Yorku, Londonu. Pillay kaže da su "ti ljudi zatražili slobodu od straha i slobodu od bezizgledne situacije".
Pozitivna, ali ne i euforična bilanca. Tako 2011. godinu i ljudska prava ocjenjuje i Theodor Rathgeber iz njemačkog "Foruma ljudska prava". Za više od 50 nevladinih organizacija koje su članice Foruma, Rathgeber redovito promatra sjednice UN-ovog Vijeća za ljudska prava u Ženevi.
Tamo je Rathgeber uočio "svježi vjetar". To tijelo koje se sastoji od 47 država relativno velikom većinom je usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje kršenje ljudskih prava u Iranu, odnosno slanje promatračke misije u Bjelorusiju. To su "gotovo male senzacije", smatra on. Naime, prilikom utemeljenja Vijeća 2006. većina zemalja članica je zahtijevala potpuno ukidanje instrumenta donošenja rezolucija i promatračkih misija.
Dvostruka senzacija
Prava je senzacija (dvostruka!) bila i sjednica Vijeća za ljudska prava o stanju u Libiji krajem veljače. Libijski veleposlanik pri UN-u distancirao se tada u Ženevi od Gadafijevog režima. A Vijeće je isključilo Libiju. Takve dvije stvari nisu se dogodile nikada ranije u povijesti ovog UN-ovog tijela, odnosno tijela koje mu je prethodilo - Komisija za ljudska prva.
U studenome je Vijeće okončalo prvi krug postupka redovite provjere stanja ljudskih prva u svim (194) zemljama članicama UN-a. Sve zemlje su sudjelovale u tom postupku i na vrijeme su predale nacionalne izvještaje - Rathgeber tu činjenicu posebno ističe kao "znakovitu".
U okviru novog postupka nadzora, zemlje članice vrlo intenzivno su sudjelovale i u debati o nacionalnim izvještajima. 160 država postavilo je ukupno 20.000 pitanja o njima. U mnogim slučajevima toj brojci treba pridodati i kritične izvještaje nevladinih organizacija, na koje su pogođene zemlje morale reagirati pred Vijećem.
Promatrač njemačkog Foruma kritizira "podvojenu ulogu Zapada". Članice zapadne skupine u UN-u, u koju spadaju SAD, Kanada i većina europskih zemalja, bile su doduše "otvorene, pouzdane i susretljive, kad se radi o situaciji s ljudskim pravima u tim zemljama", napominje Rathgeber. Ali one su, dodaje on, bile "nevjerojatno slijepe kad se radilo o temama koje su relevantne za ljudska prava, npr. povećanje cijena hrane na svjetskom tržištu i slično. "Zapad se ponašao kao da te teme nemaju veze s ljudskim pravima", kritizira Nijemac: "Ponašanje Zapada je bilo jednostavno sramotno!"
Poput virusa...
UN-ova povjerenica Pillay dodaje kako je napredak u poštivanju ljudskih prava (prije svega na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku) omogućen korištenjem interneta, mobitela i društvenih mreža poput Facebooka i Twittera. "Vlade su, zahvaljujući tim medijima, konačno izgubile monopol nad širenjem informacija i više ne mogu cenzirati sadržaje", napomenula je ona u poruci uoči Svjetskog dana poštivanja ljudskih prava (10. prosinca).
Pillay dodaje da su se u 2011. "ljudska prava širila poput virusa". Unatoč svim problemima u posljednje vrijeme (npr. u Siriji ili Egiptu), UN-ova povjerenica je optimistična, ona vjeruje da će se taj razvoj nastaviti i u idućoj godini.
Autor: Andreas Zumach / Srećko Matić
Odg. ur.: A. Jung-Grimm