Ljetno računanje vremena, skuplja struja
Prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena ima sve više protivnika. Taj nedostatak 60 minuta mnogima zadaje glavobolje. Mnogi smatraju da ljetno i zimsko računanje vremena ne donosi - apsolutno ništa.
60 minuta naprijed
U 2.00 sata, u noći između subote i nedjelje, kazaljke na satovima su pomjerene 60 minuta unaprijed - na 3.00 sata. Uređaji poput računala i smartphonea samostalno su pomjerili sat.
Ljetno računanje do listopada
Ljetno računanje vremena u Europi će trajati do posljednjeg vikenda u listopadu, kada počinje zimsko računanje.
Ušteda energije?
Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe - i to radi uštede energije, jer se period dnevnog svjetla s ranih jutarnjih sati premješta na večernje.
Europski parlament za ukidanje pomjeranja kazaljki
Na plenarnoj sjedici u Strasbourgu Europski parlament je prošle godine usvojio rezoluciju kojom predlaže odustajanje od "režima" ljetnog i zimskog računanja vremena unutar EU-a. Taj prijedlog treba potvrditi Europska komisija.
Veća šteta nego korist
Također, sve su glasnija razmišljanja, koja potvrđuju i znanstvene analize, da prebacivanje ljetnog na zimsko računanje vremena, jednostavno nema smisla i da donosi više štete nego koristi.
Nove tarife
Prelaskom na ljetno vrijeme u nekim državama, kao što je Hrvatska, dolazi i do promjena u obračunu električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.