Latvija opet uvodi vojnu obavezu

Za mladića koji se zabavlja vozeći skateboard u parku u Rigi, odluka njegove domovine o ponovnom uvođenju vojne obaveze nipošto nije dobra vijest: „Radije bih vozio skateboard, želim ostati slobodan, a ne pucati“, kaže 21-godišnjak.

Doduše on osobno teško da će dobiti poziv: parlament Latvije je ovog tjedna prihvatio vladin prijedlog i opet uveo vojnu obavezu. Razlog je jasan: napad Rusije na Ukrajinu. „Ukrajina je jasan primjer koliko je važan moral i priprema civilnog stanovništva kako bi se odvratio svaki agresor", objašnjava je ministrica obrane Latvije Inara Murniece.

Gotovo sve zemlje NATO-a su već odavno ukinule vojnu obavezu i razlog se činio logičan: današnje oružane snage se ne svode tek na vojnike koji će tek znati gdje je obarač, a gdje izlazi metak na pušci. Oružani sustavi postaju sve složeniji i za njihovu poslugu treba sve duža i sve složenija obuka i jedva ima smisla onda tako obučene vojnike imati u službi samo desetak mjeseci ili najviše godinu dana. Čak i pješaštvo nije ono što je nekad bilo: osim stalne vježbe i dobre tjelesne kondicije je nužno potrebno vježbati komunikaciju i suradnju s drugim rodovima vojske, od zračne pa do topničke podrške.

„Mislim da bih otišao u vojsku"

No prije svega Baltičke zemlje koje su nekad i same bile dijelom Sovjetskog Saveza nikad nisu zaboravile na svog susjeda: Estonija nikad niti nije ukinula vojnu službu, Litva ju je doduše ukinula, ali opet uvela davno prije napada Rusije na Ukrajinu. Latvija želi postepeno povećavati broj ročnih vojnika u svojim vojarnama od sljedeće godine, tek od 2028. bi svake godine poziv dobivalo 7.500 mladića – djevojke će se moći javljati dragovoljno. Trenutno oružane snage te zemlje broje oko 22 tisuća vojnika, za pet godina bi ih trebalo biti 50 tisuća, uključujući i teritorijalnu obranu i vojnike u pričuvi.

No i argumenti zagovornika vojne obaveze nije nekakvo zagovaranje „države vojnika“: profesionalizacijom vojne službe se ona neminovno počinje odvajati od čitavog društva, a kad se doista pojavi opasnost – kao sad u Ukrajini, onda je prekasno tek početi učiti osnovne vojne vještine. U parku u Rigi srećemo i Ralfa. Osamnaest mu je godina, pjeva u zboru i upravo se vraća s probe. Što on kaže ako bi dobio poziv? „Mislim da bih ja otišao. Da postanem snažniji i upoznam nove ljude. Ljudi danas postaju sve veći slabići, tu može pomoći nešto discipline“, misli ovaj mladić. Sve to nema veze s nekakvom politikom, dodaje.

Sve više zagovornika

Latvija, kao i mnoge druge države koje su ukinule vojnu obavezu u međuvremenu imaju velikih poteškoća uopće naći mlade ljude koji bi krenuli stvarati karijeru u vojsci. „To je pravi izazov“, kaže nam Toms Rostoks, direktor znanstvenog odjela Nacionalne obrambene akademije Latvije. „Naše jedinice imaju velikih poteškoća naći nove vojnike.“ Doduše od napada Rusije na Ukrajinu se znatno više Latvijaca javilo u teritorijalnu obranu, ali to nije profesionalni sastav oružanih snaga.

A mladi sve manje uopće razmišljaju obući uniformu: „Alternativa vojnoj obavezi je bila značajno povećati plaće vojnicima. Ali to bi bilo veoma skupo, a nije niti jasno bi li i to pomoglo."

Je li treba vojna obaveza? Zapravo je i u drugim zemljama podjednako i pristaša i protivnika, time što se od ovog rata lagano povećava broj pristaša. Tako je u Latviji reprezentativna studija prošlog svibnja pokazala kako je 45% građana za vojnu obavezu, njih 42% protiv. No mnogo je veća razlika među onima koji bi doista i trebali na više mjeseci napustiti svoj običan život i provesti u vojarni: u dobnoj skupini od 18 do 24 godine je samo 34% zagovornika obaveze.

I u drugim zemljama se opet čuju razmišljanja, je li ukidanje vojne obaveze doista bila dobra ideja, ali to je već davna prošlost: u Poljskoj je obaveza ukinuta 2010.,u Njemačkoj godinu dana kasnije. Niti sadašnji njemački ministar obrane Pistorius nije nesklon toj ideji, makar su problemi golemi: zapravo više uopće nema infrastrukture gdje bi bili prihvaćeni novaci, nema vojarni, nema niti kapaciteta za njihovu obuku.

Ipak i u Njemačkoj je sve više zagovornika: prema istraživanju agencije Ipsos ovog ožujka, čak 61% upitanih građana Njemačke podržava vojnu obavezu, njih 29% ih se protivi.

A Rusi u Latviji?

U Latviji kod služenja vojne obveze, pogotovo u ovim okolnostima imaju još jedan problem: ne tako malena etnička skupina Rusa u toj zemlji koja čini gotovo četvrtinu stanovništva.

U parku srećemo i Maksima, osamnaest mu je godina i materinji jezik mu je ruski. Njegov stav je potpuno jasan: „U ovu vojsku ja nipošto neću.“ Uopće, ne sviđa mu se živjeti u Latviji i tu se smatra potlačenim: „Nekako mi Latvija ne pristaje.“ A još manje ima namjeru možda „se boriti protiv mojih“. Želi preseliti u Rusiju, u Sankt Petersburg i tamo biti muzičar. Napad Rusije na Ukrajinu ne smatra da je  nekakav problem.

Ne misle svi Rusi Latvije tako: „Ako dobijem poziv, onda je to tako, idem u vojsku. Jer ja rado živim ovdje“, kaže nam drugi mladić ruskog porijekla.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu