Kurdska politika pod pritiskom uoči izbora

Republika Turska ove godine slavi 100. rođendan. Koliko će Republika biti inkluzivna i pluralistička u svom drugom stoljeću, tek se treba odlučiti. Proces za zabranu prokurdske „Narodne demokratske stranke" (HDP) traje već godinu i pol dana. Optužbe Državnog odvjetništva su između ostalog: separatizam i veze s terorizmom.

U sklopu postupka, državni odvjetnik je tražio da se ukine državna financijska pomoć HDP-u. Ovaj zahtjev je u četvrtak proveo Ustavni sud, a bankovni računi HDP-a su privremeno blokirani. HDP se sada mora braniti i za 30 dana bit će jasno hoće li računi biti odblokirani ili će pomoć biti trajno smanjena.

S druge strane stranka optužuje sud da je blokiranjem računa ispoštovao želje vlade. „Ovom odlukom želite spriječiti fer i demokratske izbore i ignorirate volju birača. Ova odluka neće spriječiti da vlast ionako izgubi, a mi tim više pobjeđujemo!" - priopćio je HDP preko Twittera.

Prije objavljivanja odluke, zamjenik predsjednika HDP-a Tayip Temel je izjavio da bi takva odluka značila indirektnu zabranu stranke: „HDP bi bio zabranjen prije nego što bi proces zabrane bio završen." Sada se čini da su se njegove brige obistinile i ljudi s napetošću očekuju odluku suda.

„Odluka nije pravna, već politička. S obzirom na to da je tursko pravosuđe postalo izrazito stranačko, odluka je donesena čak i na vrhu političkog režima", rekao je turski politolog Berk Esen sa Sveučilišta Sabanci u Istanbulu.

Kurdi su navikli na zapostavljanje

Ovo nije prvi put da je jedna prokurdska stranka potisnuta iz političke arene. Između 1990. i 2009. sedam prokurdskih stranka je ustavom zabranjeno. Ali su se uvijek ponovo uspostavljale pod novim imenima.

"Ovo nije ništa novo za kurdsku političku oporbu. Dakle, ako stranka bude zabranjena u idućih nekoliko mjeseci, to neće biti anomalija", rekao je Esen.

Prema Esenovim riječima, kurdska politika se desetljećima suočava s velikim političkim izazovima i pritiskom države. „Kurdski političari su doživjeli progon, dugotrajna suđenja, mnogi su završili u zatvoru." Jedan od uhićenih je Selahatin Demirtas. Ranije je bio supredsjednik HDP-a, a do danas jedan od najutjecajnijih političara u turskom političkom pejzažu. U zatvoru je već šest godina.

Pored toga, nakon lokalnih izbora 2019. godine mnogi demokratski izabrani gradonačelnici u kurdskim gradovima smijenjeni su zbog optužbi za terorizam, a u gradovima uvedena prinudna uprava.

Neuspjela normalizacija

Također treba podsjetiti da su brojni Kurdi 2000-ih zapravo podržavali vladajuću stranku AKP. Kao dio programa demokratizacije AKP-a Kurdima su dodijeljena mnoga prava, kao što je pravo na obrazovanje na kurdskom jeziku ili pristup medijima na kurdskom jeziku. To su bile godine kada se više nije govorilo o „kurdskom pitanju" već o „procesu rješavanja".

Ovaj „proces rješavanja" odnosio se i na politiku. „Tijekom prvih godina rukovodstva AKP-a postojala je relativna tolerancija prema kurdskoj političkoj oporbi", analizira Esen.

Međutim, posljednjih sedam godina turska vlada sve više usvaja nacionalistički diskurs. Rezultati izbora 2018. bili su kap koja je prelila čašu: HDP je osvojio više od 13 posto glasova što je dovelo do toga da AKP izgubi parlamentarnu većinu. Nakon toga, Erdogan je odlučio formirati koaliciju sa Strankom nacionalističkog pokreta (MHP). Islamističko-nacionalistički savez i danas određuje politiku u zemlji.

Stoga trenutni razvoj događaja „uopće nije iznenađujući", kaže Esen, u svjetlu napada vlade na kurdsku oporbenu stranku koji traju od 2015. godine.

Glasovanje Kurda je ključno

Turska ide u susret kritičnim izborima. Službeno, predsjednički i parlamentarni izbori bit će održani najkasnije do 18. lipnja. A kurdski glasovi igraju bitnu ulogu. Jer, prema različitim procjenama, kurdsko biračko tijelo čini oko 15-20 posto svih birača u Turskoj.

Recep Tayyip Erdogan će se ponovo kandidirati za AKP. Očekuje se da će oporbene stranke izazvati Erdogana s jednim kandidatom kako bi povećale šanse za pobjedu na izborima protiv dugogodišnjeg vlastodršca. Prema različitim istraživanjima, oporbene stranke ovog puta imaju realne šanse da pobijede na izborima protiv Erdogana i svrgnu ga s vlasti na kojoj je već više od dvadeset godina.

Vrijedi napomenuti da HDP službeno nije dio takozvane šestorke, koja se sastoji od šest oporbenih stranka. Jer, otvorena suradnja s Kurdima je i dalje tabu u Turskoj.

Erdogan i njegov AKP nemaju puno šanse dobiti podršku kurdskih birača. Erdogan to vrlo dobro zna. Zato pokušava razviti alternativnu strategiju: U ovom trenutku pokušava da što više kurdskih birača uvjeri da uopće ne glasuju.

Ali, u nedavno objavljenom članku kurdski političar Demirtas pozvao je oporbu da predloži jednoga kandidata dok je on u zatvoru. Bila bi "tragedija" ako oporba to ne učini, napisao je Demirtas.

Esen predviđa da će kurdski birači uglavnom glasovati za Erdoganovog suparnika. Ogorčenja ovdje igraju važnu ulogu: „Mnogi kurdski glasači su zabrinuti zbog smjera u kojem se kreće turski politički režim, a posebno što se može dogoditi HDP-u."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu