1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kulturni azil Jasmile Žbanić u Hrvatskoj

17. travnja 2011

Bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić, dobitnica berlinskog Zlatnog medvjeda, odlučila je svoj novi film snimati u Hrvatskoj. Njena matična zemlja je odbila financiranje, a Hrvatska je prepoznala kvalitetu.

https://p.dw.com/p/10v1D
Jasmila Žbanić - u BiH joj ne žele financirati film
Jasmila Žbanić - u BiH joj ne žele financirati filmFoto: Libertas Film Festival Dubrovnik

Film radnog naslova “Otok ljubavi” rađen je prema scenariju koji je Jasmila Žbanić pisala zajedno sa bosanskohercegovačkim piscem piscem Aleksandrom Hemonom. Nakon što je BiH odbila njegovo financiranje, Jasmila Žbanić je dobila jaku podršku Hrvatskog audio vizuelnog centra (HAVC), zbog čega su reagirali hrvatski filmski radnici i mediji pitajući se kako netko tko nije građanin Hrvatske može dobiti novac na natječaju za isključivo domaće projekte. Međutim, prema riječima Jasmile Žbanić, sve je vrlo jednostavno i po zakonu:

Ba Berlinaleu 2006. godine Jasmila Žbanić jer osvojila Zlatnog medvjeda za film "Grbavica"
Ba Berlinaleu 2006. godine Jasmila Žbanić jer osvojila Zlatnog medvjeda za film "Grbavica"Foto: AP

"Scenarij za film “Otok ljubavi” je pisan u Hrvatskoj i dešava se u Hrvatskoj, a odlučila sam se, zbog raznih okolnosti koje su se dešavale u BiH, da hrvatska produkcija uzme ulogu glavnog producenta filma. 'Živa produkcija' koja je projekat prijavila HAVC-u, bila je koproducent i mog prethodnog filma Na putu. S obzirom na to da ćemo mi tražiti novce i drugdje, jer nam ovo nije u potpunosti dovoljno, Hrvatskoj - gdje će se film snimati - biće ostavljeno na kraju duplo više novaca nego što smo ih dobili na natječaju. Kako imamo i hrvatske glumce u skoro svakom filmu, smatrali smo da postoje sve zakonske osnove da film bude nazvan hrvatskim. To je HAVC prihvatio, jer po njegovim zakonima film jeste hrvatski i dobili smo sredstva jer je scenarij bio u vrhu po procjeni žirija, imao je više bodova nego što je bilo potrebno. Za nas je to odlično i smatramo da je takva politika kreativan način rada. To znači otvaranje prema regiji i mislim da će to samo poboljšati i hrvatski i regionalni film u svojoj kvaliteti, kako produkcijskoj tako i umjetničkoj.", pojasnila je Jasmila Žbanić.

Ali ne samo iz Hrvatske - nakon što je filmu odobren novac, počele su stizati i reakcije iz BiH. Kada su odbijali film, članovi Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju su kao razlog naveli da se kosi "s moralnim načelima članova Upravnog odbora, kao i sa moralnim stavovima žirija." Takva odluka javno je osuđena, no scenarij je odbijen i drugi put te je film Jasmile Žbanić službeno ostao bez podrške jedine institucije u zemlji koja je mogla odvojiti novac za to.

Nacionalni ključ umjesto stučnih kriterija

"Za razliku od BiH, HAVC je institucija koja ima svoju kulturnu politiku, oni su jako svjesni što je film danas, što je evropski film i ljudi svaki dan rade na tom projektu. Zaposleni u HAVC-u imaju viziju što žele napraviti od te institucije. Ono što je problem u BiH je to da ne postoji institucija koja bi mogla voditi računa o filmu. Mi imamo jedino ministarstvo FBiH, nemamo državno ministarstvo za kulturu, jer ono po Dejtonu nije bitno. To je katastrofa za BiH, jer federalno ministarstvo formira fondaciju koja dobija novac samo od federalne vlade, a to je jako malo", kaže Jasmila Žbanić.

Pisac scenarija za film "Otok ljubavi" je književnik Aleksandar Hemon
Pisac scenarija za film "Otok ljubavi" je književnik Aleksandar HemonFoto: Velibor Bozovic

Kompletna suma odvojena za film u 2011. u BiH iznosi oko milijun eura što je strašno malo, upozorava Žbanić i dodaje: "Drugi, i ne manje važan problem, je činjenica da tu fondaciju vode ljudi koji nisu stručni za film. Njihova jedina vrijednost je u tome što se tu nalaze jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Oni ne poznaju film, nisu iz svijeta filma i ispunjavaju samo nacionalne smjerove, odnosno ispunjavaju želje ministra kulture. Ono što se meni dešavalo nije imalo veze s pitanjem nacije, ali je imalo veze s pitanjem sukoba interesa i raznim zakulisnim radnjama. Na primjer, predsjednik žirija koji nije moj scenarij uvrstio u scenarije koje treba podržati, još uvijek je vlasnik firme kojoj je dodijeljeno 80 odsto sredstava fondacije. U drugim zemljama se za tako nešto ide u zatvor, u mojoj zemlji sam ja kažnjena nedobijanjem sredstava. A taj čovjek je dekan akademije scenskih umjetnosti i uči djecu kako treba raditi, kako se treba ponašati, kako biti moralan čovjek", naglasila je Jasmila Žbanić.

"Mladi nisu imali priliku biti korumpirani"

Mladi ministar za kulturu Federacije BiH, tridesetogodišnji Samir Kaplan, već je javno naglasio da slučaj poput gubljenja filma jedne od najvećih bosanskohercegovačkih redateljica više ne smije ponoviti. Tim povodom je zvao Jasmilu Žbanić na razgovor, kako bi mu pojasnila o čemu se radilo: "Ministar je u tom razgovoru obećao da ubuduće više neće stavljati nikakve političke podobnike u fondaciju, nego će je činiti profesionalci. Vidjet ćemo što će od toga biti. Meni je drago da je tako mlad čovjek postao ministar, jer mladi ljudi jednostavno nisu imali priliku biti korumpirani", kaže Žbanić.

Jasmila Žbanić ne priznaje međudržavne granice u produciranju filmova
Jasmila Žbanić ne priznaje međudržavne granice u produciranju filmovaFoto: Libertas Film Festival Dubrovnik

Jasmila Žbanić trenutno je na Libertas Film Festivalu u Dubrovniku, gdje učestvuje u scenarističkoj radionici. Ovo je prva godina u kojoj festival pokreće regionalni forum kojem je ideja da okuplja filmske radnike iz cijele Jugoistočne Evrope i potpomogne njihovu saradnju, što je za našu sagovornicu, jedini način da kultura na ovim prostorima preživi.

“Mislim da je naša jedina snaga u regionalnom povezivanju, naše tržište je premalo da bi svako bio u nekim svojim republičkim zonama, naš broj profesionalaca je premalen i jedino što može uspjeti jeste ta regionalna saradnja”, kazala je Jasmila Žbanić za Deutsche Welle.

Film “Otok ljubavi” trebalo bi da počne da se snima krajem ove godine, ili početkom sljedeće, zavisno od fondova.

Autorica: Žarka Radoja

Odg. ured.: Z. Arbutina