1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kronologija krize u Ukrajini

Günther Birkenstock / Azer Slanjankić7. svibnja 2014

Početak krize nagovijestili su prosvjedi protiv bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča. U međuvremenu je kriza u Ukrajini prerasla u sukob od svjetskog značaja. Evo kronologije događaja.

https://p.dw.com/p/1BuN3
Foto: REUTERS

Studeni 2013: Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič na veliko iznenađenje odbija potpisati Sporazum o suradnji i pridruživanju s EU. O tom sporazumu se pregovoralo još od 2007. Janukovič se okreće Rusiji, čime izaziva velike prosvjede.

Prosinac 2013: Demonstracije protiv vlade su sve jače. Glavni trg u Kijevu pretvara se u središnju točku prosvjeda. Protivnici vlade zauzimaju Vjećnicu i sjedište sindikata u Kijevu. Tijekom prosvjeda su u intervenciji policije povrijeđeni brojni demonstranti.

Siječanj 2014: Ukrajinski parlament usvaja više zakona koji ograničavaju slobodu prosvjeda. Osim toga su povećane kazne koje se izriču za zauzimanje i blokadu vladinih zgrada. Parlament je proglasio ilegalnim nošenje kapuljača na glavi tijekom demonstracija, ali i "klevete i ekstremističke parole" u internetu. Ovi zaključci izazivaju nove prosvjede. Na ulicama su stotine tisuća ljudi. Specijalne jedinice policije bore se protiv demonstranata u Kijevu. Dolazi do sukoba pristalica oporbe i policije. Krajem siječnja vlada, nakon pregovora s liderima oporbe, izražava spremnost ukidanja dijelova pooštrenih zakona o demonstracijama. Parlament usvaja amnestiju za uhićene protivnike vlade, ali istodobno traži od demonstranata prekid blokada ulica i vladinih zgrada.

Majdan, 20.12.2013 Slike koje su obišle svijet
Majdan, 20.12.2013 Slike koje su obišle svijetFoto: Reuters

Veljača 2014: Snage sigurnosti sve brutalnije nastupaju protiv demonstranata. Među prosvjednicima je u međunarodnoj javnosti poznati Vitali Kličko, prvak svijeta u boksu. Situacija se zaoštrava.

20. veljače: U Kijevu dolazi do eskalacije nasilja. 80 osoba je poginulo kada je policija otvorila vatru na prosvjednike. Šefovi diplomacija Njemačke, Francuske i Poljske počinju pregovaračku misiju.

21. veljače: Uz posredovanje EU i Rusije počinju pregovori vlade i oporbe. Predsjednik Janukovič najavljuje izvanredne izbore i povratak na ustav iz 2004. koji mu daje manja ovlaštenja. Mnogi protivnici vlade nisu zadovoljni ovim rješenjem. Neki najavljuju nastavak otpora, drugi traže da Janukovič odmah podnese ostavku. Postaje vidljivo da se prosvjedni pokret sastoji od brojnih različitih grupacija, među njima su i ultranacionalisti. Oporbeni vođe Vitali Kličko, Oleg Tjagnibok i Arseni Jacenjuk potpisuju sporazum sa Viktorom Janukovičem. Ipak, brojni demonstranti ostaju na Majdanu i nastavljaju prosvjede protiv predsjednika.

22. veljače: Ukrajinski parlament smjenjuje predsjednika Janukoviča. Njemu se predbacuje da je samom sebi priskrbio dodatna ovlaštenja. Za 25.svibnja su zakazani prijevremeni predsjednički izbori. Iz zatvora je, nakon što je tamo provela dvije i po godine, oslobođena Julija Timošenko. Slijedećeg dana je parlament imenovao Aleksandra Turčinova za privremenog predsjednika države. On je najavio prozapadnu politiku Ukrajine. Protiv Janukoviča, koji je pobjegao za Rusiju, izdat je nalog za uhićenje jer je osumnjičen za masovna ubojstva građana.

Julia Timošenko na Majdanu nakon izlaska iz zatvora, 22.veljače
Julia Timošenko na Majdanu nakon izlaska iz zatvora, 22.veljačeFoto: Reuters

27. veljače: Takozvano Vijeće Majdana predlaže proeuropskog političara Arsenija Jacenjuka za premijera prijelazne vlade, što parlament i prihvaća. Ruski predsjednik Vladimir Putin naređuje održavanje vojnih manevara uz granicu s Ukrajinom. Nakon sukoba pristalica i protivnika nove vlade u Kijevu, proruske milicije zauzimaju sjedište regionalne vlade u Simferopolju na poluotoku Krimu. Tisuće Tatara prosvjeduju protiv namjere da se Krim otcijepi od Ukrajine. Proruski prosvjednici traže približavanje Krima Rusiji.

Početak ožujka: Vojnici u uniformama bez obilježja kome pripadaju, preuzimaju kontrolu nad više važnih točaka na Krimu. Vlada u Kijevu tvrdi da je Rusija stacionirala nekoliko tisuća svojih vojnika na Krimu. Donesena je odluka da se referendum o budućnosti Krima održi već 30. Ožujka. Bez obzira na žestoke prosvjede Zapada, Rusija nastavlja s prebacivanjem trupa u ovu regiju. EU i SAD najavljuju sankcije. Termin održavanja referenduma je ponovo pomaknut - na 16. ožujak.

16. ožujka: Na spornom referendumu se većina birača izjašnjava za otcjepljenje Krima od Ukrajine. Kratko nakon toga Putin potpisuje ugovor kojim se Krim pripaja Rusiji.

24. ožujka: Rusija je zbog aneksije Krima isključena iz G8. Planirani summit G8 u ruskom Sočiju je otkazan. NATO obustavlja suradnju s Rusijom.

Početak travnja: Proruski aktivisti zauzimaju zgrade regionalne uprave u milijunskim gradovima Harkovu i Donjecku na istoku Ukrajine. Oni traže održavanje referenduma o otcjepljenju od Ukrajine. Nekoliko dana kasnije jedinice ukrajinskog ministarstva sigurnosti vraćaju kontrolu nad jednom od zauzetih zgrada. Oko 40.000 ruskih vojnika nalazi se u pograničnoj regiji prema Ukrajini, glase procjene NATO-a. Rusija odbacuje ove tvrdnje. Moskva upozorava Kijev da ne pokušava riješiti problem uporabom sile. U suprotnom "Ukrajini prijeti građanski rat".

12. travnja: Naoružane osobe u maskirnim uniformama zauzimaju stanicu policije i sjedište obavještajne službe u gradu Slavjansku. U Kramatorsku i Donjecku separatisti također zauzimaju stanice policije. Dan kasnije ukrajinska vojska počinje "antiterorističku akciju" protiv separatista u Slavjansku. Ima mrtvih i ranjenih. Nakon toga proruske snage osvajaju šest oklopnih vozila, a vojna operacija je zaustavljena. Vjećnica u Donjecku nalazi se u rukama separatista.

Odessa
Odessa - šok i tuga nakon stradavanja 40 osobaFoto: REUTERS

17.travnja: Ukrajina i Rusija na pregovorima u Genevi postižu sporazum koji podrazumijeva razoružavanje ilegalnih grupacija, oslobađanje zauzetih zgrada regionalne uprave i amnestiju. Na terenu se ne vidi ništa od toga.

25. travnja: U blizini Slavjanska su proruske milicije uhitile grupu vojnih promatrača OSCE-a. Među osmoricom uhićenih su i četvorica Nijemaca. Dva dana kasnije oni su izvedeni pred novinare. Lokalni vođa proruskih snaga ih opisuje kao "ratne zarobljenike" i želi ih razmijeniti za uhićene proruske aktiviste. EU i SAD podižu nove sankcije protiv Rusije. Moskva prijeti da će to imati "ozbiljne posljedice", ali ipak tvrdi da nema namjeru umarširati u Ukrajinu.

1. svibnja: Separatisti na juriš zauzimaju zgradu državnog tužiteljstva u Donjecku. Dolazi do teških sukoba s policijom.

2. svibnja: Najkrvaviji dan nakon okončanja prosvjeda u Kijevu. U novoj ofanzivi protiv separatista u Slavjansku gine devet osoba. Proruski aktivisti su oborili dva helikoptera ukrajinske vojske. U luci Odessa na jugu Ukrajine u sukobima demonstranata i policije, te u požaru u jednoj zgradi lokalnog sindikata gine više od 40 osoba.

3. svibnja: Nakon intervencije specijalnog ruskog poslanika, separatisti oslobađaju promatrače OSCE-a. Akcija ukrajinske vojske u Slavjansku i Kramatorsku se nastavlja.

4. svibnja: Ukrajinska vojska i dalje vodi akcije protiv separatista. Više gradova je ponovo pod kontrolom vlade u Kijevu. Najveći dio proruskih aktivsta se zabarkadiralo u Slavjansku. Ukrajinska vojska je počela sa stvaranjem pravog obruča oko grada.