Krah ruskog gospodarstva zbog pandemije?

Ekonomisti na cijelom svijetu već odavno predviđaju globalnu krizu zbog precijenjenosti tržišta. Ipak ni Brexit ni trgovinski rat između SAD-a i Kine do sada nisu doveli do toga. Igor Nikolajev s ruskog Instituta za stratešku analizu "FBK Grant Thornton" je uvjeren kako će sada pandemija koronavirusa biti okidač za svjetsku gospodarsku krizu.

Prema prognozama FBK -a svjetsko gospodarstvo će 2020. godine pasti za tri do pet posto u odnosu na prethodnu godinu – bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a za pet do deset, a ruski čak od deset do 20 posto. Za Rusiju bi ova godina shodno tome mogla biti najgora od 1992.

Tada je pad BDP-a prema podacima Svjetske banke, iznosio 14,5 posto. Čak i u kriznim godinama 2009. i 1998. ruski BDP je pao samo za 7,8 odnosno 5,3 posto. Prema istim navodima Kina je jedina zemlja koja će sa simboličnim padom od nula do jedan posto u ovoj godini ostati u pozitivnom sektoru.

Cijene nafte i potražnja opadaju

Specifičnost Rusije je, prema navodima Nikolajeva, u tome da globalnu krizu prati pad cijena nafte. "Svijet nikada više neće biti isti, gospodarstvo i njezine strukture će se promijeniti. Neće biti potražnje za naftom u tako velikim količinama kao ranije", kaže on. To je, prema njegovim riječima, loše za Rusiju jer ona i dalje ovisi o izvozu nafte.

Stručnjaci polaze od toga da bi prosječna cijena za rusku naftu sorte ural u 2020. godini mogla iznositi 25 dolara. Već sada je cijena nafte pala ispod cijene 1998. godine i u drugom kvartalu će iznositi manje od 15 američkih dolara po barelu. Istodobno postoji samo mala nada u povećanje cijena. To bi bilo moguće samo ako cestovni i zračni promet ponovo budu u potpunosti pokrenuti.

"Potražnja za naftom je pala za oko 30 posto", kaže Oleg Vjugin s Više ekonomske škole u Moskvi. Upravo dogovoreno, do sada neviđeno, drastično smanjenje proizvodnje nije dovoljno. OPEC i njegovi partneri, među njima Rusija, su u nedjelju postigli sporazum o smanjenju proizvodnje nafte u svibnju za deset posto.

Odljev kapitala, izolacija i nesigurnost

Evsej Gurvič iz ruskog "Economic Expert Group" (EEG) osim pandemije i pada cijena nafte vidi još tri dodatna šoka s kojima se Rusija suočava. "U krizi se kapital uvijek odljeva u najrazvijenija svjetska gospodarstva. Tako je bilo i 2009. godine. Iako su SAD tada bile epicentar krize kapital je otišao tamo", objašnjava ekonomist ovaj princip.

Osim toga Rusija pada sve više u problematično izolirano stanje – izazvano globalno uvjetovanim ograničenjima u prometu robe i građana. "Jedan drugi šok moment za gospodarstvo je velika nesigurnost jer poduzeća ne mogu planirati i od države praktično ne dobivaju pomoć", kaže Gurvič.

U tom kontekstu Oleg Vjugin naglašava kako će SAD svojim građanima i poduzećima staviti na raspolaganje pomoć u visini od oko 20 posto BDP-a, EU i Japan u visini od deset, a Rusija samo u visini od dva do dva i pol posto. Rusko državno vodstvo očito ne želi previše koristiti rezerve Nacionalnog fonda blagostanja, fonda osnovanog za pomoć u kriznim slučajevima. "Naša država je naviknuta da uzima, a ne da daje", žali se Vjugin.

Igor Nikolajev pretpostavlja da bi sredstva u Nacionalnom fondu blagostanja mogla biti već određena za druge ciljeve. "Čini se da se tajno formirao red podnositelja zahtjeva koji žele dobiti financijska sredstva", navodi ovaj ekspert.

Istodobno on kritizira činjenicu da je vlada pooštrila porezne zakone. Tako je porezna stopa od 15 posto uvedena za one koji dohodak u formi dividendi prebacuju na inozemne račune, a porezna stopa od 13 posto za one čiji bankovni depozit prelazi ukupno milijun rublja.

"Kriza se koristi kako bi se progurale porezne promjene", kaže Nikolajev. On smatra da bi se umjesto povećanja poreza trebala prije podržati gospodarstvo tako što se inicira i potiče potražnja.

Društvene i političke implikacije

Prema navodima ekonomista u Rusiji već sada više milijun građana treba pomoć. Aktualna politika će dovesti do velikih socijalnih problema, smatra Oleg Buklemišev iz Centra za ekonomsko-političke studije Državnog sveučilišta u Moskvi. "Bit će enormnih gubitaka radne snage i socijalnog kapitala. I nakon krize Rusija dugo neće pronaći put do svog prijašnjeg stanja", upozorava on i dodaje da oni koji su dugo vremena nezaposleni se možda uopće više neće moći vratiti na tržište rada. Ova opasnost se, kako on kaže, podcjenjuje.

Buklemišev smatra da nedjelovanje ruske vlade pojačava nesigurnost u zemlji. "Sve odluke se donose kratkoročno. Ako se lanac proizvodnje zaustavi, poduzeća će odlučiti  zatvoriti svoje pogone i otpustiti radnike", kaže ovaj stručnjak. To će, kako dalje navodi, imati posljedice za politiku. "Uslijed socijalnog nezadovoljstva će na vlast doći populisti bez gospodarske i društvene odgovornosti. U političkom smislu ne očekujem ništa dobro", kaže ovaj ekonomist.