Korupcija u Hrvatskoj i europska upozorenja

«Europska se unija temelji na ideji vladavine prava i slobodne trgovine i nemoguće je imati vladavinu prava i slobodno tržište ako je proširena korupcija», naglasio je britanski zastupnik Roger Helmer. Dodao je kako je isto tako važno da država odustane od prevelikog angažmana u ekonomiji, jer, kako je rekao, slobodno tržište ne vode vlade već ljudi i kompanije. Upravo je takav pristup potreban i u Hrvatskoj, kaže Helmer. On nikada nije bio u Hrvatskoj, ali je nakon rasprave o Hrvatskoj primjetio da se i europska i hrvatska strana zalažu za to da je potreban daljnji napredak i reforme.
«Reforme nikada ne mogu biti dovoljno brze, jer druge će zemlje provesti svoje reforme i stoga treba se požuriti. Održati konkuretnost vrlo je važno, ali i vrlo teško, a sve tranzicijske zemlje u posljednjih su deset godina imale u vrlo jednostavnu situaciju, jer su bile relativno jeftine. No, sada polako nestaje prednost niskih troškova, pa je vrlo važno kako održati konkuretnost kada se počinje povećavati cijena radne snage», poručuje novinar Economista Edward Lucas. On jedini izlaz za Hrvatsku vidi u sljedećem: «Treba imati vrlo odgovarajuće investicijsko okružje kako bi se dobila vrlo kvalitetna ulaganja, a sve to treba vrlo dobru vladu kao i efikasnu birokraciju. Ne vidim da je Hrvatska najgora zemlja, ali ona nije ni među najboljima. Međutim, druge zemlje nastoje reformirati svoj sustav i ako Hrvatska to ne učini tada će zaostajati za drugima», kazao je Lucas. On je izrazio i zabrinutost da je ekonomska i politička vlast u Hrvatskoj previše isprepletena.
«Lekcija od pomoći Europske unije jest da vlade bilo koje boje i veličine mogu provoditi reforme samo ako to žele. Siguran sam, ukoliko vlada u Zagrebu želi provesti reforme, tada ona to može učiniti vrlo efikasno. Moj osjećaj je, premda su refome u Hrvatskoj vrlo dojmljive one za sada još nisu dovoljne», mišljenja je novinar The Economista.
Što na to sve kažu predstavnici državne uprave i ministarstava. Što namjerava poduzeti hrvatska vlast: «Nastavit ćemo s procesima koji su u tijeku da bismo pokazali ne samo političku volju nego i spremnost svih institucija sustava na svim područjima, uključujući i borbu protiv korupcije i pranja novca. Naime, cijeli proces koji se odvija praćen je procesom pridruživanja Europskoj uniji. Treba naglasiti da je uočen napredak u političkim kriterijima koji se odnose na pravosuđe. Napredak je primjetljiv i on je mjerljiv. To ne znači da se možemo opustiti i reći da je posao završen. Fokus interesa i javnosti, što je sasvim razumljivo, usmjeren je na slučajeve korupcije, jer oni odražavaju na neki način spremnost društva da se suočava i bori s onim što je najveće zlo u nekoj zajednici i društvu. To je naš zajednički posao i razina svijesti o štetnosti korupcije. Naš zajednički rad pridonijet će smanjenju korupcije, ne umanjujući odgovornost tijela koja su zadužena za procesuiranje kaznenih djela korupcije. Ali to treba prijavljivati, na odgovarajući način trebaju se pokrenuti sve predistražne i istražne radnje da bi se utvrdilo je li doista nešto osnovano i imamo li čvrst slučaj koji možemo dalje procesuirati», pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić.
Na raspravi o Hrvatskoj sudjelovala je predstavnica adriatic instituta, neovisnog "think tanka" za slobodnu trgovinu. Nataša Srdoč je zabrinuta zbog stupnja korupcije u Hrvatskoj gdje se, kako je rekla, o slučajevima korupcije saznaje iz medija. Na pitanje je li Hrvatska na putu reformi Srdoč je odgovorila: «Mislim da nije. Počelo se pričati o reformama ove vlade, počelo se s mirovinskom reformom, međutim, uvjet obaveznog ulaganja za čak 50% mirovinskih fondova u državne obveznice je zapravo ponovno vraćanja novaca državi. To znači da država iskorištava mirovinske fondove kako bi novac dobila za svoje potrebe i veliku državnu potrošnju, koja iznosi više od 51% BDP-a. Nije napravljena nikakva porezna reforma, nisu uopće dotaknute ekonomske reforme, a nažalost posljednji slučajevi korupcije, koji prolaze a da nisu istraženi, govore nam da je upitna i reforma pravosuđa. To znači da nemamo nevisno sudstvo, i ne možemo ga zvati neovisnim. Nemamo ni antikorupcijsko tijelo koje je trebalo biti osnovano odmah nakon usvajanja zakona. Prošlo je osam mjeseci, a mi još uvijek nemamo tijelo koje bi trebalo pratiti na koji se način rješavaju pitanja korupcije i koje će provesti u djelo antikorupcijski program», kaže Nataša Srdoč iz adriatic instituta. Sličnog je mišljenja i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt koja smatra da se reforme ne odvijaju onom brzinom koju to očekuju hrvatski građani. «Čak i reforma pravosuđa koja je krenula vrlo oštro i ozbiljno već sada se lagano usporava. To smo mogli vidjeti u brojkama koje su iznesene u Ministarstvu pravosuđa. Umjesto da su zaostaci u zemljišnjim knjigama nula, kao što je to bio plan za kraj ove godine, oni ipak to neće biti. Zato mi je jako žao i razočaravajuće je. Stoga želim podcrtati - reforme u Hrvatskoj idu, ali one se ne odvijaju zadovoljavajućom brzinom. Naime, one će biti još više usporavane kako se budu približavali izbori, a to će u krajnjoj liniji, opet se obiti o glavu hrvatskim građanima, a na kraju će doći ovdje na stol u Europsku komisiju», drži Vesna Škare Ožbolt.
Na koncu novinar Edward Lucas je naglasio kako je potpuno pogrešno shvaćanje da reforme znače ujedno i smanjenje žvotnog standarda: «Reforme znače veći ekonomski rast, a to znači povećanje životnog standarda. Osim toga u modernoj Europi ne možete opstati ako želite biti jeftini, jer uvijek će biti onih koji su jeftiniji. Potrebno je imati fleksibilno tržište rada. Ali kao što je to pokazala Skandinavija, moguće je imati fleksibilno tržište rada s visokim stupnjem socijalne zaštite. Osim toga smatram da je u Hrvatskoj potrebna hitna reforma obrazovnog sustava koja potrebna za fleksibilno tržište rada. Dakle, reforma znači poboljšati sustav za sve građane kako bi svi građani bili konkuretniji na svjetskom tržištu, a ujedno da imaju veći standard i bolje uvjete za život».