Korak u smjeru Europske unije - ali bez automatizma

Ratko Mladić i Radovan Karadžić uskoro će dobiti društvo u Haškom zatvoru. To je posljednji srpski osumnjičenik za ratne zločine u bijegu Goran Hadžić, kojega se tereti za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj. Time je predsjednik Srbije Boris Tadić ispunio obećanje koje je dao nakon uhićenja osumnjičenika za ratne zločince Ratka Mladića prije dva mjeseca. Vlada u Beogradu je održala riječ i time je ispunila i važne preduvjete Europske unije za pokretanje pristupnih pregovora.

Kritičari u tome (kao i u slučaju Mladićevog uhićenja) mogu vidjeti ciljanu strategiju: svojevrsnu "trgovinu" - kako bi se ubrzalo približavanje Europskoj uniji. Glavni je tužitelj Haškog suda Serge Brammertz posljednjih mjeseci povećao pritisak na Beograd da intenzivira potragu za ratnim zločincima. Iza ove teorije stoji sumnja da je vlada Srbije zapravo cijelo vrijeme znala gdje se skrivaju ratni zločinci, kako bi ih "prezentirala" u trenutku u kojem se uhićenja mogu politički dobro kapitalizirati.

Tko tako argumentira ne bi trebao previdjeti geste koje je Tadić kao prvi predsjednik Srbije u nekoliko navrata napravio s pogledom na svoje susjede. Prošle je godine u srbijanskom parlamentu inicirao donošenje deklaracije o Srebrenici kojom su osuđeni zločini nad muslimanima počinjeni 1995.

Zadovoljština u Hrvatskoj

Tadiće se, aktivnije nego bilo koji njegov prethodnik, zalagao i za pomirenje sa susjedima. Uhićenje Hadžića će dodatno podržati taj proces. Zato što je moguće individualno procesuiranje za krivnju iz ratnih godina - a time i korekcija prebacivanja kolektivne odgovornosti.

Razumljiva je zadovoljštvina koja vlada u Hrvatskoj zbog činjenice da će jedan od glavnih počinitelja završiti pred sudom. Za obitelji žrtava u Hrvatskoj sada postoji i nada da će konačno saznati što se dogodilo s ljudima koji su nestali - zapovjedništvo nad tim operacijama je imao Hadžić.

Nema dvojbi da će uhićenje Gorana Hadzica ojačati poziciju srbijanskog predsjednika Tadića uoči parlamentarnih izbora iduće godine. Građani će pozdraviti svaki korak Srbije u smjeru EU-a. No, Srbija ne može biti posve sigurna da je put za pregovore o članstvu "čist". Potrebno je eliminirati deficite i na drugim područjima: borba protiv korupcije i kriminala, ili ojačavanje uloge parlamenta koji bi trebao kontrolirati tajne službe. I na ovim područjima Srbija u idućim mjesecima mora napraviti vidne napretke.

Težak put u Europsku uniju

Konačno, najveći je izazov na putu Beograda u Europsku uniju rješavanje pitanja Kosova. Put Srbije u smjeru Bruxellesa danas je postao nešto kraći. No taj put i dalje svejedno ostaje - težak.

Komentar: Verica Spasovska / sm

Odg. ur.: A. Legović