Komentar: Kina se udaljava od ratnog gubitnika Rusije

Kakav je stvarni status prijateljstva između diktatora Vladimira Putina i Xi Jinpinga? Odnos između njih dvojice, koji su se još u veljači zaklinjali na prijateljstvo, trenutno se svakodnevno mijenja.

Prije nego što su se prošli tjedan sastali u Samarkandu u Uzbekistanu, već je bilo jasno da se Peking udaljava od Putina. Stranica ruske agresije u Ukrajini je već bila okrenuta i Kijev je već vratio brojne izgubljene teritorije. Xi, koji je došao u Uzbekistan pokazati Kini i svijetu da on kao vladar može dominirati cijelim regijama svijeta, tom prilikom se nije želio fotografirati s gubitnikom Putinom.

Distanciranje Kine od Rusije

Međutim, to nije jedini razlog zašto se distanciranje Pekinga povećava svakim danom. Kina je mogla podržati Putina u Ukrajini jer nema vlastitih interesa u toj zemlji. Isto vrijedi i za Putina koji se priklonio Xiju kada je u pitanju Tajvan. Sada kada se čini da Putin gubi rat, on prijeti da će posegnuti za najdrastičnijom mjerom, nuklearnim napadom. Kini nije potrebna globalna destabilizacija koja bi se mogla očekivati od ovog mogućeg prvog atomskog napada od kraja Drugog svjetskog rata. Pri tome se Peking manje brine za svoja tržišta u Europi nego za zemlje srednje Azije koje su pod Moskvom bile ujedinjene u SSSR.

Šangajska organizacija za suradnju, na čijim su se sastancima susreli Xi i Putin, služi Pekingu za širenje utjecaja na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Ako Rusija zaprijeti Ukrajini atomskim oružjem, zemlje srednje Azije strahuju da bi i njima Moskva u svakom trenutku mogla ponovno vojno zaprijetiti. Nepovjerenje koje time nastaje u regiji onemogućava bilo kakvu dublju suradnju.

Ionako je zapanjujuće da Putin ne pokazuje ljutnju zato što Kina u srednjoj Aziji radi upravo ono za što Kremlj optužuje slobodni svijet u Ukrajini: upada u rusku orbitu i tamo preotima utjecaj. Ali Rusija je postala potpuno ovisna o Kini, Xi može dominirati Putinom po svojoj volji. Dakle, Putin mora šutjeti. Ovo je postalo jasno nakon što se u Samarkandu morao ulagivati Xiju i izjaviti kako razumije "pitanja i zabrinutost" Kine u vezi s ratom u Ukrajini i da će, naravno, odgovoriti na sve te dvojbe.

Utrka u naoružanju na pragu Kine

Kina neće odbaciti Rusiju jer uvoz jeftine nafte i plina pomaže kineskom gospodarstvu u trenutku kada cijene plina i električne energije širom svijeta rastu. Umjesto toga, pekinški ministar vanjskih poslova Wang Yi upotrijebio je rastući utjecaj Kine na Rusiju u Ujedinjenim narodima kada je zatražio pregovore. Wang je zanemario činjenicu da sama Kina koristi imperijalističku retoriku i spremna je pokrenuti svoju vojsku protiv svih onih koji se ne ponašaju po volji Pekinga.

Korištenje ruskog atomskog oružja uzdrmalo bi geopolitičku strukturu Azije u cjelini. Jer u Kambodži, Tajlandu i Vijetnamu netko bi mogao pomisliti da samo vlastito nuklearno oružje može zaštititi od invazije Narodne Republike. Međutim, Pekingu ne treba takva utrka u naoružanju na vlastitom pragu. Već su zemlje poput Indije, Filipina i Tajvana povećale svoje izdatke za obranu i formirale ili intenzivirale vojne saveze kako bi bile naoružane protiv napada sve agresivnije Kine.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegie Council for Ethics in International Affairs und Research Associate na Institutu Sveučilišta u Oxfordu. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu je ova regija postala glavni predmet njegovih interesa. Bio je na raznim pozicijama na sveučilištima Harvard i Cambridge.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu