Koliko su Nijemci zadovoljni demokracijom?

Skoro polovica ljudi u Njemačkoj je prilično ili vrlo zadovoljna stanjem demokracije. Nešto više od polovice je manje zadovoljno ili uopće nije zadovoljno. Je li čaša polupuna ili poluprazna? To pitanje postavlja i Zaklada Friedricha Eberta (FES), koja je naručila studiju o povjerenju u demokraciju u vremenima krize.

Povjerenje u demokraciju poraslo od 2019.

Glavna direktorica zaklade, Sabine Fandrych, najprije govori o onome što smatra pozitivnim: demokracija se pokazala boljom i snažnijom „nego što bi se moglo pretpostaviti s obzirom na mnoge krize". U usporedbi s prvim istraživanjem iz 2019. godine, došlo je čak do „blagog povećanja“ povjerenja. Tada je 46,6 posto građana imalo povjerenja u demokraciju, a sada ih ima 48,7 posto.

Ipak, može se reći da je većina ostalih nezadovoljna – više od 50 posto. Skepticizam prema demokraciji je najveći među ljudima s nižom razinom obrazovanja i niskim primanjima. Pored toga, primjetno je da je na istoku Njemačke povjerenje u demokraciju znatno niže nego na zapadu zemlje.

„Vrata za populiste"

U tom kontekstu, Sabine Fandrych je zabrinuta za društvenu koheziju. S obzirom na složene krize i široko rasprostranjenu nesigurnost među stanovništvom, želja za jednostavnim odgovorima raste. „Naravno da su to vrata za populiste“, kaže glavna direktorica Zaklade Friedricha Eberta, koja je politički bliska Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD).

I istraživački tim predvođen politologom Frankom Deckerom najprije naglašava pozitivne aspekte: „Ako to usporedimo s drugim europskim zemljama, onda je situacija kod nas u Njemačkoj prilično dobra."

 

AfD slabiji u odnosu na druge europske desničare

Znanstvenik sa Sveučilišta u Bonnu, Frank Decker, ukazuje na rezultate koje na izborima i u anketama bilježi desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Širom Njemačke ta stranka u prosjeku ima oko 15 posto podrške, dok u nekim drugim europskim zemljama slične stranke osvajaju 30 do 40 posto glasova.

Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) je prema anketama najjača stranka. „Tamo su ljudi puno više zabrinuti za opstanak demokracije", kaže Decker, misleći na podršku skoro 30 posto birača. U Francuskoj je Marine Le Pen osvojila 40 posto glasova na predsjedničkim izborima. „A u Italiji je formirana desničarska vlada koju predvodi postfašistička političarka."

Je li Njemačka podijeljena?

Imajući to u vidu, u Njemačkoj stvari objektivno izgledaju prilično dobro, bez obzira na subjektivne osjećaje ljudi. Na osnovi rezultata studije Decker ne vidi tako veliku podijeljenost u društvu kao što je u SAD-u. On govori o „radikalizaciji margina".

Kao indikaciju za to on navodi sve veću naklonjenost teorijama urote: negiranje klimatskih promjena i korona pandemije, tvrdnje o navodnoj velikoj zamjeni stanovništva kroz imigraciju ili „Zapad je kriv za rat u Ukrajini, jer su Rusija i Putin isprovocirani". U takve priče vjeruje između 18 i 36 posto građana.

 

Sličnosti između istočne Njemačke i istočne Europe

Franka Deckera ne iznenađuju ponekad velike razlike između Istoka i Zapada, čak i više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, 1990. godine. Istočne savezne pokrajine koje su se tada priključile mogu se usporediti s drugim postkomunističkim društvima u srednjoj i istočnoj Europi.

I tamo postoje jasne razlike u odnosu na Zapad, kaže istraživač demokracije, misleći na uspjeh desničarskih populističkih vladajućih stranaka kao što su „Fidesz“ u Mađarskoj ili „Pravo i pravda“ u Poljskoj. „Tamo postoje vrlo jake političke i kulturne sličnosti s istočnim Nijemcima", kaže Frank Decker.

Nada da će biti manje histerije na društvenim mrežama

I što treba učiniti da građani Njemačke budu više zadovoljni demokracijom? O tome razmišljaju i stručnjaci sa Sveučilišta u Bonnu i iz Zaklade Friedricha Eberta. Glavna direktorica FES-a Sabine Fandrych smatra da je potreban smireniji diskurs, posebno na društvenim mrežama, kao i više političkog obrazovanja.

Kada je riječ o demokraciji, ali i zaštiti klime i prometu, Frank Decker rješenje vidi u većem angažiranju takozvanih vijeća građana. Nada se da bi to dovelo do „raznovrsnosti perspektiva“. On, međutim, ne bi išao tako daleko „da mjesto institucija zauzmu vijeća građana.“

 

Mnogi su za više direktne demokracije

Frank Decker smatra da bi takva vijeća na lokalnoj razini trebala biti pomoć i dopuna. „Ali obvezujuće odluke na kraju treba prepustiti parlamentu i vladi. Zalaganjem za predstavničku demokraciju on, međutim, zastupa manjinsko mišljenje. U studiji koju je vodio, samo trećina ispitanika je podržala taj oblik vladavine.

Gotovo 47 posto ispitanika se izjasnilo za direktnu demokraciju, u vidu referenduma o svim važnim političkim i društvenim pitanjima. Oko 19 posto ispitanih želi takozvanu ekspertokraciju, u kojoj bi o sudbini Njemačke presudno odlučivali stručnjaci iz znanosti, gospodarstva i drugih područja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu