Koliko je Pakistan voljan boriti se protiv talibana?

Sjedinjene Američke Države već godinama od Pakistana zahtijevaju odlučnu vojnu akciju protiv tzv. Hakani mreže koja je u pakistanskoj oblasti Sjeverni Vaziristan, na granici s Afganistanom u mnogim domenama javnog života preuzela kontrolu. Hakani mreža je moćna talibanska frakcija koja djeluje u istočnom, sjevernom i središnjem Afganistanu i vrši oružane napade. Ova mreža je usko povezana s Al Kaidom, a prema saznanjima pakistanske tajne službe ISI, i Al Kaida podržava Hakani mrežu.

Sjedinjene Američke Države su uvjerene u to da regija sjevernog Pakistana talibanima i paravojnim formacijama Al Kaide služi kao odstupnica i mjesto odakle se planiraju napadi na međunarodne snage u susjednom Afganistanu. Pakistan je doduše do sada stalno izbjegavao udovoljiti zahtjevima SAD-a. "Vrijeme još nije sazrelo za ofenzivu širih razmjera protiv militantnih islamista", tako su glasila redovita objašnjenja iz Islamabada.

Zračnim napadima protiv talibana

No, izgleda da je ovih dana pakistanska vlada promijenila mišljenje. Od početka tjedna pakistanske zračne snage bombardiraju talibanske položaje u pograničnim područjima prema Afganistanu. Prema izvještajima snaga sigurnosti, ubijeno je preko 40 talibana, a najveći broj njih su bili "inozemni borci". Ubijena su, prema navodima iz Pakistana, i tri Nijemca koji su očigledno bili bliski Al Kaidi.

Stručnjaci za sigurnosna pitanja u Pakistanu, ofenzivu protiv talibana prate s pomiješanim osjećanjima. Pojedini smatraju da će ovakva akcija vlade omesti napore za uspostavljanje dijaloga s pobunjenicima a postoji opasnost da i cjelokupni pregovori padnu u vodu.

Nasilne odmazde

Talibani su zajedno sa svojim partnerskim sunitskim organizacijama odbili dijalog s Islamabadom. A nakon ovih napada u sjevernom Vaziristanu su još odlučniji u nastojanjima destabilizacije zemlje. Šajdulah Šahid, glasnogovornik pakistanskih talibana upozorava da je njegova grupa na ovaj način prisiljena na osvetu.

I zaista, nasilje je nakon zračnih napada poraslo. Talibani su početkom tjedna bombardirali jedan autobus koji je prevozio šijitske hodočasnike. Vlasti su priopćile da je tom prilikom živote izgubilo 24 ljudi. Vjernici su bili na putu iz Irana ka Kveti, glavnom gradu pakistanske provincije Beludžistan koja se nalazi na jugoistoku zemlje. Kratko nakon toga talibani su napali jednu liječničku ekipu na sjeveru zemlje koja je cijepila djecu protiv dječje paralize. Ubili su šest vojnika koji su osiguravali liječnika a tom prilikom je poginulo i jedno dijete. I u južnoj metropoli Karačiju su u napadu na medicinsko osoblje ubijene tri osobe.

Mirovni pregovori

Pakistanski premijer, Navaz Šarif je, prošle godine nakon uvjerljive pobjede na izborima, rekao kako njegova vlada neće preuzeti antiterorističku politiku prethodne vlade. Umjesto toga on je kazao kako militantne islamiste, među njima i talibane, želi dovesti za pregovarački stol.

Nizamudin Nizamani, politolog iz Karačija vjeruje da su mirovni pregovori sada "gurnuti u drugi plan". On smatra da s teroristima ionako nije bilo potrebe pregovarati. "Možda vlada i ima želju pregovarati s ustanicima, ali talibani do sada nisu pokazali nimalo interesa. Naprotiv, oni su samo pojačali napade", naglašava Nizamani.

I šijitski duhovnik, Alama Amen Šahedi je istog mišljenja. "Oni koji se nadaju da je moguće mirovno rješenje s talibanima, žive u snovima", kazao je Šahedi za Deutsche Welle. "Talibani nisu ni jedan jedini dan prestali s napadima. Tako da su vojna operacija i najnoviji zračni napadi jedini pravi način da se izbori s njima. Država mora dokazati svoju moć i spasiti zemlju od terorista", kaže on.

"Bez jasne strategije"

Usprkos najnovijim napadima, poznavaoci prilika Pakistanu ne vjeruju da vlada istinski namjerava dugoročno zaustaviti nasilje militantnih islamista.

Nizamani kaže da vojnu operaciju u sjevernom Vaziristanu "ne treba promatrati kao istinsku vojnu ofenzivu" i da to nije znak za promjenu političkog smjera. Vlada je zračne napade označila kao odmazdu za napade talibana na pakistanske snage sigurnosti, kaže Nizamani. "I ništa više od toga. Islamabad nije imao niti ima jasan koncept za borbu protiv terorizma. Ovu ofenzivu nitko ne treba doživljavati kao odlučujuću i da je to znak kako se konačno krenulo u borbu protiv militantnih islamista i njihovog terora."