Koliko alkohola "podnosi" muslimanska vjera?

Farzaneh F. ima kiosk u četvrti u kojoj se u Kölnu izlazi. Ona poštuje one koji zbog vjere ne žele imati posla s alkoholom, ali ih onda, kaže, u svojoj trgovini ne može zapošljavati. "Ja nikoga ne mogu ni na što prisiliti. Takva osoba mora potražiti nešto drugo, a ja moram naći novog radnika", kaže ona. Ali, vlasnik trgovine pićima u studentskom kvartu grada na Rajni spremniji je na kompromise: "Da imam mogućnost radniku u ovom posebnom slučaju dati neke druge zadatke, onda mu ne bih dao otkaz. Ne bi mi bio problem za te zadatke, slaganje polica s alkoholom, zaposliti nekoga drugoga. Ako postoji mogućnost da se izbjegne da netko ima posla s alkoholom tko s tim ima problem, onda bi ona morala biti iskorištena, a ne bi trebalo odmah davati otkaz."

I Farzaneh i Ali u Njemačkoj žive već dugo i prodaja alkohola za njih je nešto samo po sebi razumljivo. Do sada su, pričaju, uvijek imali zaposlenike koji nisu prezali od kontakta s alkoholom - ni onda kada su bili muslimanske vjere. U zalogajnici iza ugla, u kojoj se prodaje falafel, alkohola uopće nema u ponudi. Tamo rade muslimani koji strogo poštuju vjeru i baš zbog toga su izabrali to radno mjesto.

Zbog savjesti izgubio posao

U supermarketu u Schleswig-Holsteinu situacija je bila složenija. Tamo je jedan musliman koji prakticira vjeru počeo raditi prvo u praonici automobila i tamo proveo nekoliko godina. Kasnije je prebačen u odjel za pića gdje mu je jedan od zadataka bio puniti police s bocama alkohola. On je kategorički to odbio slušajući svoju savjest i zbog toga - izgubio posao. Savezni sud za rad u Erfurtu je prošlog tjedna (24.2.) odlučio da mu poslodavac mora prvo pokušati naći drugo radno mjesto u svom poduzeću.

Aiman Mazyek, predsjednik Središnjeg vijeća muslimana (ZMD) smatra takvu odluku primjerenom: "Pozdravljamo je načelno jer mislimo da se i od poslodavca i od posloprimca može očekivati da traže alternative. To znači da se i posloprimac potrudi, da sjedne s poslodavcem za stol, kako bi zajedno pronašli radno mjesto na kojemu neće morati dolaziti u dodir s alkoholom. Načelno je tako da islam zabranjuje trgovinu i konzumiranje alkohola. I u pravilu se niti jedan musliman neće prijaviti za takvo mjesto, osim ako ga stvarno nužda na to natjera."

Je li alkohol apsolutni tabu?

Ako, međutim, za 47-godišnjeg obiteljskog čovjeka ne bude mogao naći adekvatno alternativno radno mjesto, poslodavac mu može dati "normalni otkaz" s odgovarajućim otkaznim rokom. Tako je odredio sud s objašnjenjem da se ni od jednog poslodavca ne može tražiti da plaća čovjeka za kojeg nema posla. "Bezuvjetni otkaz" je, naravno, poništen.

Musliman iz Schleswig-Holsteina je svoje odbijanje slaganja boca s alkoholom na police obrazložio argumentom da mu vjera zabranjuje bilo kakav dodir s alkoholom. Je li to doista tako pitali smo stručnjakinju za islam Marfu Heimbach. "Četiri eksplicitna mjesta u Kuranu koja se bave pitanjem uživanja alkohola teško se mogu primijeniti na cijeli ovaj slučaj. A i u cijelom islamskom svijetu različiti islamski vjeroučitelji baš takva pitanja različito interpretiraju. Postoje i oni - a tu postoji stvarno široka paleta - koji potpuno zabranjuju svako uživanje, pa čak i dodir s alkoholom, njegovu blizinu", objašnjava Heimbach.

"Religija na radnom mjestu"

A upravo je to pitanje - koju interpretaciju koji musliman slijedi - od ključne važnosti za njegov strah od dodira s alkoholom.

"Religija na radnom mjestu" - to je tema koja će, s obzirom na demografski razvoj, u Njemačkoj u budućnosti sve češće biti tema rasprava. U slučaju djelatnika supermarketa iz Schleswig-Holsteina za pretpostaviti je da su do sukoba doveli i drugi aspekti koji nemaju veze s vjerom. Riječ je naime o zaposleniku koji u svom poduzeću radi još od 1994., u međuvremenu je nekoliko puta mijenjao odjele i prije otkaza je u više navrata bio bolestan.

Autorica: Ulrike Hummel / dd

Odg. urednik: Anto Janković