Kolika je opasnost od islamista u Njemačkoj?

Ramazan B. je jednom članu "Islamske unije džihada" prebacio na račun 624 eura. Ovaj 25-godišnji njemački državljanin iz Baden-Würtemberga priznao je to u srijedu (8.8.) pred pokrajinskim Višim sudom u Stuttgartu. Osumnjičeni je rekao kako je svjestan da je novac mogao poslužiti za borbe militantne grupe. Prema državnom tužiteljstvu inozemna "Islamska unija džihada" namjerava osloboditi Afganistan od zapadnog utjecaja i ponovno uspostaviti islamski emirat talibana. Teroristima je za to potreban novac koji pokušavaju dobiti i od njemačkih simpatizera.

Opasnost i dalje visoka

Slučaj Ramazana B. nije izuzetak, kaže za Deutsche Welle stručnjak za ekstremizam Michail Logvinov s Instituta za istraživanje totalitarnih sustava u Dresdenu. "Europa je za islamističke grupe interesantna kao lokacija za napad, ali i kao izvor financiranja", ističe Logvinov. Podrška simpatizera seže od nekoliko stotina eura do više desetina tisuća eura. Opasnost od militantnih islamista u Njemačkoj nadalje ostaje visoka, smatra Logvinov. A problem nije ni precijenjen ni potcijenjen. Sigurnosni organi to znaju i reagiraju shodno tome. "Prema Saveznom uredu za kriminalistiku 2010. bilo je 350 istražnih procesa sa islamističkom pozadinom", kaže Logvinov.

On dodaje da među njima treba praviti jasnu razliku. Mali dio čine procesi koji se tiču islamističkih napada i planova za napade. Ima i procesa koji se odnose na osobe koje su planirale paravojnu obuku u inozemstvu. Uz to ima i "manjih istražnih procesa", kao što je ovaj u Stuttgartu zbog financiranja terorizma. Logvinov ističe da se različito procjenjuje broj potencijalnih islamista u Njemačkoj.

Simpatizeri spremni na nasilje

"2010/2011 je Služba za zaštitu ustavnog poretka u Berlinu procijenila broj potencijalnih nasilnih islamista na 2.950 osoba širom zemlje. Savezna Služba za zaštitu ustavnog poretka ubrojala je u terorističko-islamistički spektar 1.000 osoba. To ne znači da su sve te osobe teroristi, već simpatizeri spremni na primjenu nasilja", kaže on. No, poručuje Longvinov, ne smiju se samo promatrati ove osobe, već se iz vida ne smije ispustiti ni radikalni milje. Istovremeno je ekstremno važno da se izbjegne stigmatiziranje, kao što je sada slučaj sa selefijama. Jer, najveći broj terorista bi mogao imati kontakte sa džihadistima a ne sa selefijama. Logvinov zaključuje da je problem islamizma u Njemačkoj vrlo ozbiljno shvaćen. Ipak je zanemaren značaj prevencije. "Najčešće mjere odnose se na policijske akcije. Time nećemo ovaj fenomen staviti pod kontrolu", smatra Logvinov.