China Investor Island
10. prosinca 2011
Grímsstadir á Fjöllum je naziv kraškog područja na sjeveroistoku Islanda koje je želio kupiti kineski multimilijuner Huang Nubo. Na terenu velikom oko 300 četvrnih kilometara je Huang, koji se na Forbesovoj listi najbogatiji Kineza nalazi na 129 mjestu, namjeravao izgraditi turistički centar s hotelima visoke kategorije i igralištem za golf. Mjesecima je Huang pregovarao s islandskim vlastima, ali sada je pregovorima došao kraj - prošlog tjedna je minstarstvo unutrašnjih poslova u Rejkjaviku objavilo da od posla neće biti ništa, zemljište se neće prodavati. Složbeni razlog: islandski zakoni su vrlo strogi kada se radi o ispunjavanju uvjeta za prodaju zemljišta strancima, a Huang Nubo ih nije ispunio.
On sam to međutim vidi drugačije. "Ja s time uopće nisam računao", izjavio je Huang Nubo za Deutsche Welle. "Kada smo postavili zahtijev za kupnjom zemljišta, islandsko je ministarstvo unutrašnjih poslova postavilo neke uvijete. Rekli su da naša firma mora biti registrirana u Islandu i da dvije trećine članova nadzornog odbora moraju biti Islanđani", objašnjava Huang i tvrdi: "Mi smo te uvijete ispunili!"
Geopolitički interesi Kine?
Od samog početka je Huangov plan imao brojne protivnike. Tih 300 četvornih kilomerara ipak čini 0,3 posto teritorije Islanda i kritičari su tvrdili da se time rasprodaje njihov otok. Uz to je bila izražavana sumnja da iza ovog privatnog investitora u stvari stoji kineska država - na kraju krajeva je Huang svojevremeno bio državni službenik u kineskoj vladi. Protivnici projekta se boje da Kina na taj način želi proširiti svoj geopolitički utjecaj na Island kao članicu NATO-a. Osim toga, tvrdilo se dalje, se Kina želi strateški pozicionirati za vrijeme kada kao posljedica klimatskih promjena vode Arktika postanu prolazne za trgovačke brodove. Tada će naime biti stvorene mogućnosti za otvaranje novih trgovačkih puteva te će biti olakšan pristup Sjevernom polu gdje se po svoj prilici nalaze ogromne količine različitih vrijednih sirovina, uključujući i naftu.
Sve su to besmislice, tvrdi Huang Nubo. On kaže da već dugo vremena ima vrlo bliske veze s Islandom. On je za vrijeme studija živio u sobi zajedno s jednim studentom iz Islanda s kojim je održao kontakt do danas. Često je boravio na otoku i sudjeluje u financiranju Islandskog kulturnog fonda. On je uvjeren da razlog odbijanja nije nikakvo nepoštivanje zakonskih odredbi, već opći strah Zapada od kineskih investora. "ja vjerujem da Zapad ima neku vrstu tajnog sporazuma, da je uspostavljena neka vrsta staklenog zida, kako bi se odbilo kineske investitore. Mislim da je to način ratzmišljanja kao u hladnom ratu i da je to naprosto nepravedno."
Nepovjerenje između Zapada i Kine
Od početka financijske krize kineski investitori se intenzivnije angažiraju u Europi, često se govori kako se nalaze na pravom šopingu. U središtu pažnje su posebno krizne zemlje. Tako u Grčkoj kineski logistički koncern Cosco kontrolira luku u Pireju, a u Italiji taj isti koncern proširuje luku u Napulju. Kineski državni energetski koncern China International Power planira se financijski angažirati u portugalskom opskrbljivaču energijom Energias de Portugal, a kineska vlada kupuje grčke, španjolske, portugalske i talijanske državne obveznice.
Eberhard Sandschneider, direktor Njemačkog društva za vanjsku politiku kaže da su u kriznim vremenima kineske milijarde doduše dobrodošle, ali da "istodobno na obje strane postoji velika doza nepovjerenja." Takvih je slučajeva međutim bilo i u prošlosti: "Slične probleme smo imali prije nekoliko godina i s japanskim investitorima." Između zapada i Kine doduše postoji razmjena mišljenja, ali ne i stvarna komunikacija, smatra Sandschneider. "Sve u svemu ipak vlada veliko nepovjerenje, kako u američko-kineskim tako i u europsko-kineskim odnosima."
Ali Huang Nubo još nije izgubio svaki nadu da će na kraju islandska vlada ipak promijeniti svoju odluku. Ali ukoliko do toga i ne dođe, agilni mulitmilijuner ima već i nove planove: sljedeće godine planira poslati jednu delegaciju svojih ljudi u druge zemlje na sjeveru Europe, kako bi ispitali mogućnosti ulaganja.
Autori: Christoph Ricking / Z. Arbutina
Odg. ur.: Željka Telišman