Kibernetička prijetnja ovogodišnjim izborima u Njemačkoj
10. ožujka 2021
Kad je CDU u siječnju, na stranačkom kongresu održanom online, birao stranačko vodstvo, hakeri su pokušali, serijom masovnih kibernetičkih napada, gurnuti online-kongres u kaos. Napadači, uglavnom iz inozemstva, više su puta bombardirali web stranicu stranke kako bi srušili server. Uspjeli su: live-stream kongresa se zaledio.
Na kraju je stranci nekako pošlo za rukom odbiti napade blokirajući pristup iz inozemstva, a također i iz nekih mjesta u zemlji. Delegati, na koje napadi nisu utjecali, su između ostalog izabrali novog predsjednika stranke preko izbornog sistema koji se odvijao na posebnom serveru, što je pak bila sigurnosna mjera kako bi se zaštitio cijeli proces.
Ipak spriječeni napad, koji je stranka potvrdila za DW, pokazao je postojanje kibernetičkih prijetnji s kojima se Njemačka suočava u ovoj godini s obzirom na izbore u šest saveznih pokrajina i savezne izbore u rujnu.
„Razina prijetnje u kibernetičkom prostoru ostaje i dalje visoka", kaže glasnogovornica Saveznog ureda za informacijsku tehnologiju (BSI). BSI je zabilježio porast kako kibernetičkih napada tako i ukradenih podataka koji se objavljuju online. Oboje može utjecati na različite izbore u ovoj godini, navodi BSI.
Američka tehnološka tvrtka Microsoft, koja savjetuje njemačke vlasti o osiguranju predizborne kampanje od kibernetičkih prijetnji, također upozorava da napadači sve više kombiniraju više od jedne strategije. "Ovi hibridni napadi su ono što se posebno tiče nas i ostalih u tehnološkoj industriji," kaže Jan Neutze, koji je na čelu tvrtke "Program obrane demokracije".
Trostruka prijetnja
Kibernetička prijetnja može se smatrati trostrukom prijetnjom. Prvo je hakiranje. Zbog ograničenja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, stranke planiraju premjestiti mnoga događanja u predizbornoj kampanji s ulice na mrežu. To ih čini ranjivima na napade poput onog na kongresu CDU-a.
Napadači bi također mogli pokušati sabotirati izborni proces u rujnu upadajući u programe koji se koriste za brojanje glasačkih listića ili davanje početnih rezultata. BSI stoga savjetuje vlasti i kandidate kako se mogu bolje zaštititi.
No čak i najbolje sigurnosne mjere ne pomažu protiv druge središnje prijetnje na koju stručnjaci upozoravaju: širenje obmanjujućih ili lažnih informacija na internetu kako bi se manipuliralo razmišljanjem ili ponašanjem birača.
Doba "infodemije"
Tankred Schipanski, glasnogovornik za digitalno-politička pitanja Zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu takve kampanje dezinformiranja naziva "našim najvećim izazovom" i naglašava da ih "često organiziraju i financiraju strane države, (...), ali posebno domaći akteri poput AfD pridonosi (njihovom) širenju".
Primjerice, Facebook je samo u prosincu izbrisao rekordan broj od 17 široko rasprostranjenih kampanja - uključujući onu koja je također bila usmjerena na njemačke korisnike, iako bez poveznice s izborima.
Jedna glasnogovornica je izjavila da Facebook, koji u Njemačkoj ima više od 43 milijuna korisnika, do kraja veljače nije identificirao indicije o operacijama vršenja utjecaja vezanim za savezne izbore. No ona je dodala da "ostaju budni" ne samo zbog tzv. "deepfake" tehnologije, koja korisnicima dozvoljava postaviti video snimke koji su jednostavno producirani, a u kojima ljudi čine ili govore stvari koje nikada nisu učinili ili rekli.
Od dubine Interneta do masovnih medija
A onda postoji i treći oblik kibernetičke prijetnje: složeni takozvani "hibridni napadi" koji kombiniraju hakiranje s informacijskim kampanjama. Napadači se obično pretvaraju da su kontaktne osobe za donositelje političkih odluka i tako prodiru u njihove račune.
I "legitimno je reći da akteri iz tih zemalja imaju i vještine i, barem dijelom, geopolitički interes da se aktiviraju na saveznim izborima", rekao je Neutze. Ukradene informacije kasnije se strateški provlače putem interneta, a kada su na mreži, razvijaju vlastiti život.
Korisnici interneta dijele ih na društvenim mrežama ili putem messenger usluga, obično ne znajući odakle dolaze. Čim dođu do određenog broja ljudi, pokupe ih politički kandidati ili komentatori s velikim brojem internetskih sljedbenika. To pak citiraju profesionalni novinari. Tako ukradene informacije dopiru do masovnih medija iz dubine Interneta.
Borbu protiv takvih "hibridnih" kampanja posebno otežava to što ukradene informacije često same po sebi nisu lažne, nego djelomično vjerodostojne, ali namjerno krivotvorene ili izvučene iz konteksta kako bi nanijele najveću moguću štetu. Kako bi suzbili njihovo širenje, kažu stručnjaci, važno je izgraditi "digitalnu medijsku pismenost" obrazovnim inicijativama koje pomažu korisnicima Interneta da prepoznaju štetne informacije kao takve.
Ipak iako se već nekoliko godina ukazuje na to, „na području medijskog obrazovanja još se nije dogodilo dovoljno, ni u školama niti kada je riječ o obrazovanju odraslih“, kaže Manuel Hoeflerin, glasnogovornik za digitalno-politička pitanja zastupničkog kluba FDP-a u Bundestagu. „To je ogroman propust", dodaje on.
Nema pravila za internetsku predizbornu kampanju
Situaciju dodatno komplicira činjenica da su - osim pravila koja sami društveni mediji imaju za svoje platforme - političke internetske predizborne kampanje u Njemačkoj praktički neuređene.
Stroga su pravila izborne kampanje na državnoj i općinskoj razini za analogni svijet neprikladna za mrežu. Novi skup pravila za digitalne predizborne kampanje koje je predložila Europska unija stupit će na snagu najranije za nekoliko godina. A za nacionalno zakonodavstvo u Njemačkoj to je prekasno za predstojeće izbore.
Stoga se iza kulisa vode rasprave o tome slažu li se stranke - a možda i društvene platforme oko zajedničkog, dobrovoljnog kodeksa ponašanja za predizbornu kampanju. To bi, na primjer, moglo uključivati obvezu označavanja svake oglasne kampanje na mreži kao takve ili odustajanja od kupljenih sljedbenika i lajkova.
Prema pregovaračkim krugovima, odluka o tome mogla bi biti donesena sljedećih tjedana. "A ako određene stranke odbiju sudjelovati, to puno govori", kaže jedan sudionik.