Kako će Hollande reagirati na izborni šamar?

„Dosad uopće nema nikakvih informacija o tome što misli François Hollande o komunalnim izborima, a nikakvih signala - osim preustroja vlade - nema niti nakon drugog izbornog kruga od proteklog vikenda o tome kako dalje u Francuskoj“, ističe Gérard Foussier, glavni i odgovorni urednik njemačko-francuskog časopisa "Dokumente Documents".

Vladajući socijalisti su naime u 155 općina u Francuskoj izgubili na izborima u korist konzervativnog UMP-a, a u jedanaest gradova će ubuduće na vlasti čak biti desničarski Front National. "Za Hollandea je to od strane birača bio pravi šamar, koji je odjeknuo", kaže Henrik Uterwedde iz Njemačko-francuskog instituta iz Ludwigsburga. "Ali je problem što birači nisu rekli u kojem smjeru se to putovanje treba nastaviti", dodaje on.

Neće biti rasterećenja za poduzeća?

Izborni debakl se dogodio upravo u onom trenutku kad se predsjednik oprezno odvažio pristupiti gospodarskim reformama. Skoro dvije godine je Hollande oklijevao i odugovlačio, taktizirao, izbjegavao i potiskivao. Francusko gospodarstvo je sve više propadalo, nezaposlenost se popela na više od deset posto, a popularnost predsjednika se izuzetno smanjila.

Početkom godine je predsjednik zatim najavio presudne reforme. Rekao je da će tim reformama francuska poduzeća rasteretiti socijalna davanja za oko 30 milijardi eura. Šefovi poduzeća i gospodarski stručnjaci su ga hvalili. "Francuska poduzeća nose previše tereta, a imaju premalo dobiti kako bi mogli na odgovarajući način investirati", potvrđuje Unterwede, "i zato bi pokretanje rasterećenja poduzeća bio veoma, veoma važan korak."

Međutim, u Hollandeovoj Socijalističkoj stanci se najavljenu reformu smatra poklonom poduzećima i izdajom socijalističkih načela. Otpor je velik, a još veća je dilema predsjednika. "Da on sad promijeni svoju politiku, to bi mu se pripisalo kao slabost", upozorava novinar Gérard Foussier. "A ako ostane tvrd, onda će ljudi reći da nije ništa naučio iz izbornog poraza i da ne sluša", kaže on.

Predsjednik ima gotovo potpune ovlasti odlučivanja

U biti bi François Hollande mogao ignorirati komunalne izbore. Francuzi na koncu nisu odlučili o vladi, već izabrali općinske i gradske vijećnike. Izravne posljedice bi se najranije mogle pokazati na jesen, kad većinski konzervativni čelnici budu imali pravo glasa pri izboru novih senatora. Socijalisti bi tada mogli izgubiti svoju slabu većinu u Senatu. Ali Senat, nema političku težinu kad je riječ o nacionalnoj politici, kao što i francuski parlament ima manje moći i utjecaja nego, primjerice, njemački Bundestag. "Mi u Francuskoj imamo takav sustav, u kojemu predsjednik gotovo sam može i smije odlučivati", pojašnjava Foussier.

Utoliko veća su očekivanja od predsjednika. On bi zemlju trebao izvesti iz krize i pobrinuti se za to da prije svega plaće nižih slojeva društva konačno ponovno porastu.

Aktualna francuska diskusija o gospodarskim reformama umnogome podsjeća na njemačke rasprave za vrijeme dok je Gerhard Schröder bio kancelar. Upravo je socijaldemokrat Schröder za vrijeme svoga drugog mandata smatrao kako tada teško pogođeno njemačko gospodarstvo treba probuditi uskraćivanjima na račun radnika i nezaposlenih.

Sporna francuska "Agenda 2010"

U Francuskoj je njemačka "Agenda 2010", kako se zvao Schröderov program, već godinama predmet žestokih diskusija. Prije svega su rezovi na području zaštite od otkaza i naknade za nezaposlene ti koji u Francuskoj važe kao teški prijestupi protiv socijalnih prava svih radnika. Za Françoisa Hollandea "Agenda 2010" može značiti prije svega dvije lekcije: njemačko gospodarstvo je doživjelo boom ali kancelar Schröder nije ponovno izabran.

Henrik Uterwedde s Njemačko-francuskog instituta može zamisliti da bi Hollande sada čak mogao pooštriti reformski kurs. "Nepopularan je ionako. Zato bi sada mogao pokušati da se uhvati u koštac s reformama i tako vrati povjerenje", navodi Uterwedde. I novinar Gérard Foussier polazi od toga da Hollande sada neće posustati, već da će krenuti naprijed: "On će vjerojatno isto kao i Gerhard Schröder svojevremeno ukazati na to da je ta politika doduše veoma nepopularna, ali ipak ispravna."

Ali sasvim siguran u to nije ni Foussier. Socijalistička stranka će, kaže on, narednih tjedana pojačati pritisak na predsjednika kako bi ga odvratila od reformskog kursa: "U svibnju se održavaju važni izbori za Europski parlament, kada bi on mogao dobiti drugi šamar u ovoj godini. A to naravno ne želi niti jedna stranka, pogotovo ne njegova."