Kako bi Kremlj mogao reagirati na upotrebu ATACMS raketa?

Ukrajinska vojska po prvi je put koristila taktičke balističke rakete tipa ATACMS za napade na ruski teritorij. Neke verzije tih raketa imaju domet od 305 kilometara. Kao cilj odabrano je skladište streljiva u Brjanskoj oblasti, blizu ukrajinske granice.

To su u utorak, 19. studenoga, objavili ukrajinski mediji, pozivajući se na vojne izvore, ali nisu precizirali koja je vrsta oružja upotrijebljena. Kasnije je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio „dalekometnu sposobnost“ Ukrajine, spominjući upotrebu dronova te raketa tipa Neptune i ATACMS. Nije ni potvrdio ni opovrgnuo upotrebu američkih raketa na ruskom teritoriju.

Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je informaciju o napadima raketama ATACMS na ruski teritorij. Naveli su kako je pet od šest raketa oboreno, dok je jedna „oštećena“. Prema tvrdnjama, njezini ostaci izazvali su požar u vojnom objektu. Lokalni dužnosnici objavili su da „nije bilo ozlijeđenih ni razaranja“ – ovu informaciju na Telegram kanalu podijelio je guverner Brjanske oblasti Aleksandar Bogomaz.

Kako bi Kremlj mogao odgovoriti?

Nekoliko sati nakon priopćenja Ministarstva obrane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je: „Formulirat ćemo mogući odgovor.“ Ranije je Kremlj upozorio na „kvalitativno novu spiralu napetosti“.

Vojni stručnjak Jurij Fedorov navodi da su ukrajinske oružane snage već koristile rakete ATACMS na okupiranim područjima – često je meta bio Krimski most. Prema njegovim riječima, ruske snage ovaj put nisu uspjele oboriti sve rakete, a najmanje jedna je pogodila cilj, što pokazuju lančane eksplozije u skladištu oružja.

Fedorov tvrdi da napadi na ruski teritorij politički gledano dovode do povećanja napetosti. „Smatram da će Kremljev odgovor uključivati zaoštravanje hibridnog rata, koji obuhvaća elemente poput sabotaža.“ Dodaje kako bi Moskva mogla provoditi diverzije u državama poput Poljske, Njemačke ili baltičkih zemalja koje su vjerni saveznici Ukrajine, a koje bi mogle postati dijelom „linije fronta“ u slučaju daljnje eskalacije rata.

Pritom bi, prema Fedorovu, cilj diverzija više bio nanošenje političke nego vojne štete: „Naravno, povezano je to s troškovima obnove, ali Moskva istovremeno traži način da našteti ugledu i vojnom potencijalu NATO-a i Sjedinjenih Država.“

„Alternativni odgovori" na napade raketama ATACMS

Politolog Anton Barbašin vjeruje da upotreba zapadnih balističkih raketa za napade na ruski teritorij neće imati značajne posljedice, unatoč povećanoj „nuklearnoj“ retorici Kremlja. Predviđa da će Kremlj intenzivirati postojeće metode utjecaja na zapadne zemlje i Ukrajinu, primjerice sabotažama i diverzijama u vojnim objektima. 

Barbašin u svom analitičkom članku navodi različite scenarije razvoja situacije. Smatra da će ruski napadi na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu pojačati uoči zime. Također, Kremlj bi mogao ostvariti ranije prijetnje napadima na zapadne konvoje s oružjem koji se kreću iz NATO država u Ukrajinu, osobito na čvorišta poput poljske regije Rzeszów te rute od Przemyśla do Lavova.

Može li Kremlj koristiti novo oružje?

Fedorov upozorava da bi Moskva na prekoračenje „crvene linije“ mogla reagirati upotrebom termobaričkih bombi protiv ukrajinskih gradova. Te eksplozije stvaraju razorni val i temperature do 2.000 stupnjeva. Takvo bi oružje, prema njemu, moglo imati posljedice slične onima atomske bombe.

Premda je ruska vojska već koristila termobaričku municiju u bacaču plamena Solncepek, to je bilo protiv vojnih ciljeva. „Ako bi pogodili naseljena mjesta, broj žrtava mogao bi biti deset do petnaest puta veći“, ističe Fedorov.

Istodobno, prema njegovom mišljenju, Kremlj bi mogao reći da nije koristio atomsko oružje, što znači da psihološki tabu ne bi bio prekršen.

Fedorov ne isključuje mogućnost da bi takav napad mogao biti izveden na ruskom teritoriju, u dijelovima Kurske regije koji su pod ukrajinskom kontrolom. Napominje da ne može procijeniti ima li ruska vojska to streljivo.

Rusko društvo „čeka upute“

Politolog Dmitrij Oreškin kaže da je stanovništvo Rusije još uvijek ravnodušno prema napadima raketama ATACMS. Dodaje da je očito zabrinuto samo stanovništvo u onom dijelu Rusije koji je u dometu projektila i navodi da se sporadično pojavljuju predstavnici lokalne vlasti, poput gubernera Rostovske oblasti Jurija Sljusara, koji je izjavio da njegova regija mora pripremite se za "drugačiju vrstu opasnosti" u tvornicama, zbog mogućih napada raketama ATACMS.

"Ali ostatak stanovništva jednostavno čeka smjernice što da misle o tome." Javno mnijenje u Rusiji predmet je manipulacije“, objašnjava Oreškin. On smatra da ruske vlasti lako mogu takve događaje protumačiti kao razlog za mržnju prema NATO-u.

Oreškin očekuje da će vlasti najprijee „spustiti loptu“ i da je to povezano s planovima predsjednika Putina da se dogovori sa Trumpom.

Hoće li Kremlj ispuniti svoje nuklearne prijetnje?

Stručnjaci stoga tvrde da Kremlj neće upotrijebiti atomsko oružje. Barbašin smatra da bi Kina i drugi "prijatelji" Moskve povukli svaku podršku u slučaju uporabe atomskog oružja i da bi Rusija bila potpuno međunarodno izolirana.

Bez obzira na to kako se okarakterizira Putinova logika i ponašanje, on očito ne cilja na 'brzu smrt', koja bi u slučaju uporabe atomskog oružja došla puno brže', kaže politolog Barbašin.

Vojni stručnjak Fedorov smatra da će Putin pokušati izbjeći ozbiljnu konfrontaciju sa zapadnim zemljama uoči pregovora s Trumpom, te da će nastaviti rat konvencionalnim, a ne atomskim oružjem: "Njegov je cilj politički neutralan status Ukrajine ." Fedorov dodaje da će Putin pokušati prodati tu "pobjedu" ruskom establišmentu i narodu, nakon što dobije predah da popuni svoje zalihe oružja.