Kada će progovoriti Priština i Beograd?

Kosovo se zalaže za suradnju i otvoreno je za dijalog sa susjednim zemljama, ali to mora biti iskrena i obostrana suradnja nezavisnih država, kaže za DW-WORLD.DE Džavit Bećiri, glasnogovornik kosovskog predsjednika:

„Republika Kosovo, kao nezavisna i suverena država, nikada nije zatvorila vrata suradnji i dobrim odnosima ni s Republikom Srbijom, ali nažalost druga strana nijednom nije pokazala spremnost za dobre odnose s Kosovom. Naprotiv, napadala je Kosovo u svakom pogledu stalno mu stvarajući prepreke.”

Bećiri istovremeno naglašava da kosovske institucije nikada neće pristati da s Beogradom pregovaraju o pitanjima koja bi mogla da ugroze suverenitet Kosova.

Prvo mišljenje suda, pa onda dijalog

S druge strane, predsjednik Srpskog nacionalnog veća Kosova i Metohije Dragan Velić smatra da do dijaloga Srbije i Kosova mora doći, ali nikako kao razgovor između dviju država. Velić dodaje da će uloga međunarodne zajednice u nekom budućem dijalogu biti od velikog značaja:

„I odgovornost međunarodne zajednice je velika da poštuje Rezoluciju 1244 i da i jednu i drugu stranu privoli na razgovore u smislu traženja prihvatljivog rješenja. Takav razgovor sigurno treba početi od onih pitanja koja nisu statusno opterećena, a doći na kraju do samog razgovora o statusu. I sigurno da poslije odgovora koji će dati Međunarodni sud pravde međunarodna zajednica može i treba u skladu s tim tražiti i pregovore.”

Opcija podjele je otvorena

I analitičari procjenjuju da će pitanje dijaloga biti pokrenuto nakon što Međunarodni sud pravde iznese svoje savjetodavno mišljenje o legitimnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Pošto se očekuje da će mišljenje Suda na neki način biti neutralno, razgovori su neminovni, kaže Špend Ahmeti, direktor Instituta za napredne studije iz Prištine (GAP):

„Stvar je u tome što Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova i to stvara probleme ne samo za Kosovo, nego i za druge države u regiji i za međunarodne odnose. Tako se riskira i europska perspektiva. Zato i Bruxelles i države koje vode kreiraju politiku Europske unije žele da se to nastavi što prije i zato mislim da će razgovori ipak biti o teškim pitanjima, a najprije o sjeveru Kosova.”

Iako međunarodni dužnosnici napominju da se nezavisnost i teritorijalni integritet Kosova ne dovode u pitanje, Ahmeti napominje da je opcija podjele otvorena i da će se do kraja godine postati još aktualnijom.

Autorica: Zulfija Jakupi, Priština

Odg. ur.: S. Matić