Južna Osetija: izbori kao dokaz neovisnosti
31. svibnja 2009
Parlamentari izbori koji se danas (31.5.) održavaju u Južnoj Osetiji, čak i kada se radi samo o 33 zastupnička mjesta u parlamentu, vrlo su važni. Ovi bi izbori trebali biti očiti dokaz neovisnosti, kako za Gruziju, tako i za ostatak svijeta. Samo su Rusija i Nikaragva do sada priznale ovu zemlju kao neovisnu republiku. Prema međunarodnom pravu ova siromašna kavkaška regija i dalje pripada Gruziji.
Posljedice rata još uvijek su vidljive
Osetijci su zapravo narod koj govori perzijskim jezikom, a prema nalazima povjesničara u ovo su se područje počeli naseljavati u petom stoljeću. Većina ih živi u ruskoj republici Sjevernoj Osetiji. U doba Sovjetskog Saveza Južna Ostija je uživala široku autonomiju u okviru Gruzijske Socijalističke Republike. Nakon raspada SSSR-a Južna Osetija je zatražila autonomiju, no o tome vlada u Tbilisiju nije htjela ni čuti.
Još 1990. došlo je do sukoba između Gruzije i Južne Osetije koju je podržavala Rusija, uz tisuće mrtvih i destke tisuća izbjeglica. I narednih godina sukob se nastavio, a dogovori o primirjima su se redovito kršili. U kolovozu 2009. sukob je doživio vrhunac nakon što su ruske snage ušle u Gruziju, a potom su se, pod ruskom zaštitom, Abhazija i Južna Osetija praktički odvojile od Gruzije. Posljedice rata još su uvijek vrlo vidljive u zemlji.
Rusija bi se ponovo mogla umiješati
Pripadnici oporbe u Južnoj Osetiji žale se da predsjednika Eduarda Kokoityja više zanima vlastita moć i korist nego izgradnja zemlje. Prema njihovim tvrdnjama, on želi autoritarni režim, pa stoga dvije najveće oporbene stranke ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima. Oporba vjeruje da će predsjednik pokušati manipulirati izborima. Treba mu parlament koji će biti na njegovoj strani, kako bi i po treći put dobio predsjednički mandat. Za to treba mijenjati ustav. Ukoliko dođe do problema pri ovim unutarnjopolitičkim nesuglasicama, umiješat će se Rusija. Javna je tajna da Južna Osetija ni vojno ni gospodrski ne može preživjeti bez ruske pomoći.
Autor: Christina Nagel/ Snježana Kobešćak
Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm