Je li odzvonilo zamjenskim proizvodima za meso?

Manje mesa, manje mliječnih proizvoda – s obzirom da je to dobro za zdravlje i klimu, sve više ljudi posljednjih godina traži zamjenu za meso i mliječne proizvode. Potražnja je tolika da Starbucks u SAD-u, primjera radi, ne može više osigurati dovoljno zobenog mlijeka kako bi zadovoljila želje svih kupaca.

U međuvremenu poslovanje kompanija koje proizvode zamjenske proizvode nije tako ružičasto. Američka tvrtka „Beyond Meat" je ovog mjeseca za treći kvartal prijavila neočekivano malen promet, zbog čega su dionice kompanije pale za 18 posto. „Oatly", švedska kompanija alternativnih mliječnih proizvoda na bazi zobi uspješno je u svibnju ove godine debitirala na burzi i dionice su vrlo brzo porasle na 29 dolara (25,7 eura). Danas je udio u „Oatlyju" dostupan za 12 dolara po dionici. Zvuči kao da popularnost biljnih alternativa blijedi?

„U posljednjih šest mjeseci se neočekivano brzo usporio rast proizvoda od biljnih proteina", rekao je Michael H. McCain, predsjednik i glavni izvršni direktor kanadske kompanije „Maple Leaf Foods" tijekom telefonske konferencije s tržišnim analitičarima u studenom.

Pad potražnje - sumnja da su zamjenski proizvodi dobri za zdravlje i klimu

Za pad potražnje za njegovim proizvodima Ethan Brown, osnivač tvrtke „Beyond Meat" vidi više razloga. Kao prvo, on smatra da su potrošači manje spremni probati nove proizvode. A drugo, opada zanimanje za zdravijim proizvodima.

Drugi stručnjaci vjeruju da kupci nisu uvjereni da su zamjenski proizvodi zdravi. „Za zamjenske proizvode se koristi puno različitih ulja i kompliciranih sastojaka", kaže Chris DuBois iz Kompanije IRI za istraživanje tržišta za „Food Business News". „Ako pogledate popis sastojaka za McDonaldsov mesni hamburger, onda je to fenomenalno jednostavno; puno jednostavnije nego za tradicionalne biljne alternative mesu."

Osim toga mnogi ljudi biraju biljne alternative kako bi se smanjile emisije štetnih plinova povezanih s proizvodima životinjskog podrijetla. Međutim, neki stručnjaci sumnjaju u to da biljne alternative imaju manji karbonski otisak. „Meso na biljnoj bazi ima lijepu aureolu, kada se radi o održivosti, ali još ni na jednom pakiranju nisam vidio karbonski otisak", kaže DuBois.

Korona virus pogodio je i „Beyond Meat" i slične tvrtke

No, isto kao i druge branše i proizvođači zamjenskih proizvoda na bazi bilja također su pogođeni koronavirusom. Ethan Brown se žali da zbog porasta broja infekcija ljudi manje odlaze u trgovine, a manifestacije na kojima se predstavljaju novi proizvodi se otkazuju.

Usprkos tome analitičari ostaju optimistični i sljedeće godine očekuju veliki porast na tržištu. Jedna studija „Boston Consultinga" prognozira da bi do 2035. svaka deseta porcija mesa, ribe, morskih plodova, jaja i mlijeka mogla biti proizvedena od alternativnih proteina. Prema izvještaju „Bloomberg Intelligence" iz kolovoza ove godine maloprodaja s alternativnim biljnim namirnicama u 2020. godini bila je, preračunato, oko 30 milijardi eura. Do 2030. bi mogla doseći 162 milijarde dolara. To bi onda činilo oko osam posto svjetskog tržišta proteina, pri čemu rast pokreću prvenstveno oni kupci koji povremeno žele zamijeniti proizvode životinjskog podrijetla biljnim.

Stručnjaci prognoziraju lagani, ali siguran rast

S rastućom potražnjom i povećanom proizvodnjom, doći će do pada troškova. Do sada su biljne alternative u pravilu još uvijek prilično skuplje od odgovarajućih proizvoda životinjskog podrijetla. Nasuprot tome, niži troškovi obećavaju veći rast potražnje.

Ali, još uvijek su cijene visoke zbog činjenice da je najveći broj proizvođača mlad i koristi najnovije prehrambene tehnologije. S jedne strane to povećava troškove, a s druge ne mogu proizvoditi u tolikoj količini kao etablirana mesna i mliječna industrija. Tu također treba dodati da je u pandemiji posebno teško proširiti proizvodnju. Mnoge kompanije imaju problema s ometenim lancima isporuke, što otežava nabavu sirovina i izgradnju novih proizvodnih pogona.

Iz branše pak poručuju da će dugoročno namirnice biljnog podrijetla, na primjer od proteina graška, biti jeftinije od životinjskih proizvoda. „Goveda morate hraniti. Stopa konverzije ove hrane je osam prema jedan. Dakle, za kilogram govedine potrebno vam je osam kilograma hrane", objasnio je za CNBC Carlos Barroso predsjednik „CJB and Associates", kompanije koja se bavi istraživanjem s težištem na prehrambenim proizvodima i industriji pića. „A stopa konverzije kod graška je jedan prema jedan. Postoji, doduše mali gubitak, ali je skoro jedan prema jedan."

I na području sastojaka se nešto pokreće. Samo prošlog tjedna je švicarski gigant „Nestle" uložio četiri milijuna dolara za potporu „Sundial Foods", američkoj kompaniji koja proizvodi biljno meso, veganska pileća krilca i umjetnu kožu i kosti. Proizvod na bazi slanutka sastoji se od samo osam sastojaka i sadrži približno istu količinu proteina kao i meso.

Kolebljive brojke u „Beyond Meatu" i „Oatlyju" se po navodima stručnjaka ne mogu obrazložiti samo kao posljedica pandemije i činjenice da se ne šire dovoljno brzo proizvodni pogoni, već i velikim porastom konkurencije. Jer, kada puno kompanija dijeli kolač, i ako kolač brzo ne raste, onda su dobit i komadi manji.