Je li afrička svinjska kuga u Srbiji pod kontrolom?

„Znali smo po simptomima da je afrička kuga, jer nije ustajala, nije imala volju za hranom, a na pojilo za vodu ustane, pipne i bukvalno padne", priča o jednoj od svojih svinja Zoran Jovanović iz sela Ćirikovac u okolini Požarevca.

To je bio petak, kaže on, dan kada su pozvali veterinare. Nakon rezultata brisa već za subotu je zakazana eutanazija. Ističe da je sve bilo „maksimalno humano s omamljivanjem, strujom i injekcijom".

„Ali, ja sam to teško podnio, a žena Malina još teže. Jedna od njih, bila je maza, kleknula i gleda me pravo u oči, moli za pomoć. Taj pogled mi je teško pao", govori on.

Pitamo kako su se informirali o zaštiti svojih svinja od afričke kuge. Kažu preko društvenih mreža. Druge vrste informacija nisu dobivali ni od jedne nadležne službe. „A kako će se informirati neki stari ljudi, oni ne koriste društvene mreže", pita se Malina Jovanović.

„Mi ne znamo ni kako su se naše svinje zarazile. Jesmo koristili bio-sigurnosne mjere, a možda nismo dovoljno. Kupovao sam hranu tih dana, možda je netko kupovao tko je već imao zaražene svinje, pa smo dodirnuli istu vreću, ne znam ni sam. Kugu može prenijeti svatko, i čovjek i komarac i glodari", priča Zoran.

Odštetu će dobiti, ali život se promijenio

Jovanovići će za 78 svinja među kojima je bilo najviše praščića, nekoliko tovljenika i nekoliko krmača koje su se upravo oprasile, dobiti odštetu od države po tržišnoj cijeni – ukupno 10.000 eura.

Što će sada? Kažu da ne znaju. Godinama su se samo time bavili, dan je počinjao isto: hranjenje svinja i nešto malo živine, potom čišćenje svinjca i kokošinjca. „I sad, nedjelja je problem. Ustaneš ujutro i nemaš što raditi", opisuje Zoran. Malina za to vrijeme gleda u pod. Kaže da nije mogla ući u svinjac dva tjedna.

Na godišnji odmor nisu išli sigurno čitavo desetljeće jer su svaki dan imali posla oko svinja, dok su im sinovi studirali. Zato su im oni predložili da prvo odu na odmor. Ipak, kad se vrate, čekat će ih prazna štala. A doznali su da će, zbog dugog opstanka virusa u objektima, proći još najmanje godina dana dok ne budu ponovo smjeli držati nove svinje.

Farma pod strogim bio-sigurnosnim mjerama

Na drugoj strani Požarevca, na putu prema Velikoj Plani, odsječena od svega nalazi se jedna od brojnih velikih farmi tvrtke Union MZ s preko 3.000 svinja. I ta je farma ubrojena u ugroženo područje već u travnju, kada je afrička kuga stigla do obližnjeg sela.

Automobilom prvo prolazimo kroz dezinfekcijske barijere, zatim se dodatno sredstvima za dezinfekciju prskaju kotači automobila. Čak ni do ureda farme se ne može bez novih bio-sigurnosnih mjera, dezinficiranja ruku i obuće. Radnici koji ulaze u objekte sa svinjama moraju na tuširanje i na presvlačenje.

„Ugroženo područje znači zabrana bilo kakvog transporta ili slanja svinja na klanje u roku od 40 dana jer se u krugu od 10 km od naše farme u nekom domaćinstvu pojavila afrička kuga. Kod zaraženog područja je to manje, u krugu od 3 km", pojašnjava direktor veterinarske stanice ove firme Slobodan Dimovski.

Iako su sve njihove farme sigurne i zdrave, to što se u nekom domaćinstvu pojavila afrička kuga znatno utječe na njihov rad. „Nikad ne znamo kada i gdje će se pojaviti sljedeći slučaj, a nama se svaki dan rađaju novi praščići i nemamo kapacitete za njihov smještaj. Napravili smo analize, dokazali da su naše životinje zdrave i kontrolirano smo prebacili određeni broj prasadi na drugu farmu i ovdje oslobodili mjesta za naredih mjesec dana", priča Dimovski.

„Situaciji u Srbiji je pod kontrolom"

„Situacija je vrlo kompleksna i teška, ali ju veterinarska služba drži pod kontrolom", kaže dr. Zoran Raičević iz Veterinarskog specijalističkog instituta Niš.

„S obzirom na broj svinja koji se u Srbiji procjenjuje na oko 2,5 milijun, a eutanazirano ili je uginulo 22.000 do 23.000 svinja, to je negdje 1- 2%, što ne čini situaciju baš toliko rizičnom. Problem je što ne postoji cjepivo. Zato se sve poduzima u cilju podizanja bio-sigurnosnih mjera i pravovremene prijave vlasnika životinja nadležnim veterinarima."

Pitamo ga kako to da se kuga pojavljuje na pojedinačnim seoskim imanjima, a ne i na velikim farmama?  „Naši ljudi nisu navikli da imaju dezinfekcijske barijere, da se presvlače kad idu hraniti životinje, nego ulaze s istom obućom kod njih. Tako i lovci idu loviti, a kasnije obilaze domaće svinje. Mi stalno na to ukazujemo i to ne od 2019. već smo mi u svojim analizama predvidjeli da će bolest doći iz Rumunjske, Bugarske, Mađarske, pa smo kroz niz predavanja pokušali podići razinu svijesti kod naših vlasnika svinja", kaže Raičević.

Afrička svinjska kuga se još 1921. pojavila u Keniji, u Europu je došla 2007., a u Srbiju 2019. prvo u okolicu Beograda kod Mladenovca. Na jugu Srbije pojavila se na samom početku 2020.

Što će biti sa cijenama svinjskog mesa?

Svinjsko meso je pored pilećeg do sada bilo najjeftinije, pa samim tim i najčešće kupovano meso u Srbiji. Slobodan Dimovski strahuje da će se zbog pojave afričke kuge broj svinja u Srbiji znatno smanjiti.

To isto tvrdi i analitičar Branislav Gulan. Prema njegovom mišljenju, stočni fond u Srbiji je devastiran, a u najtežoj situaciji je upravo svinjogojstvo. Prije samo jednog desetljeća Srbija je imala 1,1 milijuna krmača za priplod, a danas ih je manje od 100.000, kaže on. Gulan objašnjava da je i prije afričke kuge bilo problema u proizvodnji mesa, pa je otvoreno pitanje i što će se događati sa cijenom svinja i svinjskog mesa.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu