Isti lijekovi pod drukčijim imenom

Generički lijekovi, farmaceutski proizvodi koji su identični ili bioekvivalentni originalnom lijeku u dozi, kvaliteti i načinu primjene, ukratko - jeftinije kopije originalnih lijekova - igraju sve važniju ulogu. I to ne samo u zemljama u razvoju. U zdravstvenim sustavima industrijskih zemalja troškovi stalno rastu, a generički lijekovi nude mogućnost njihovog smanjenja, jer su od originalnih lijekova jeftiniji i do 90 posto.

Dvadesetogodišnja zaštita patenta kod mnogih originalnih lijekova je istekla i oni se sada nude u povoljnijoj generičkoj varijanti. Zdravstveni sustav i pacijenti tako štede, a dobijaju jednako kvalitetan proizvod.

Sastojci iz Indije i Kine

Svjetska zdravstvena organizacija redovito objavljuje liste najvažnijih lijekova u svijetu. S trenutno 340 aktivnih sastojaka može se liječiti preko 90 posto svih bolesti. Prema podacima Saveznog instituta za lijekove i medicinske proizvode, na njemačkom tržištu odobrena je prodaja 90.000 lijekova s 2.400 aktivnih sastojaka. Mnogi od njih su generički. Za pacijente nema razlike - osim u cijeni.

"Granice između generičkih lijekova i originala sve su nevidljivije“, kaže Christian Wagner-Ahlfs iz farmaceutske kampanje BUKO iz Bielefelda. Ta neovisna kampanja već 30 godina kritično promatra farmaceutske koncerne i njihovo djelovanje, prije svega njihovu ulogu i poslovnu taktiku u nerazvijenim zemljama. On objašnjava da danas većina velikih farmaceutskih tvrtki ima jedan ili više generičkih lijekova u ponudi: "Oko 80 posto aktivnih sastojaka iz lijekova danas se proizvodi u Indiji ili Kini, bez obzira radi li se o proizvodima za generičke lijekove ili originalni brend nekog multinacionalnog koncerna."

To nije ni čudo s obzirom da su proizvodni pogoni u Indiji do 40 posto jeftiniju nego u Europi, kao i plaće radnika. A osoblje u farmaceutskoj industriji je kvalificirano. Završna proizvodnja poznatih koncerna koji svojim imenom jamče kvalitet lijeka može se onda praktično odvijati na bilo kojem mjestu u svijetu na kojemu se poštuju proizvodni standardi. Svjetska zdravstvena organizacija ima stroga pravila kada je riječ o higijeni, kontrolnim mehanizmima i garanciji kvalitete.

Lokalnom proizvodnjom lakše do lijekova

Mnogim zemljama u razvoju još uvijek je teško ispuniti sve uvjete. Pritom bi lokalna proizvodnja lijekova uveliko olakšala pristup farmaceutskim proizvodima u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Christoph Bonsmann, apotekar i član izvršnog odbora Organizacije za medicinsku pomoć "action medeor" koja pomaže lokalnu proizvodnju lijekova u Africi ukazuje da takva proizvodnja ne mora biti nužno jeftinija, ali može riješiti problem opskrbe. U nerazvijenim zemljama nema, naime, dovoljno lijekova proitv tuberkuloze, malarije, Aidsa, niti protiv bolesti modernog doba kao što su hipertonija i dijabetes.

Bonsmann, međutim, upozorava: "Kod lokalne proizvodnje mora se paziti da se loša kvaliteta ne opravdava političkim razlozima."

Ilegalna tržišta

U mnogim zemljama "tržišta na crno" preplavaljena su ilegalno proizvedenim i švercanim lijekovima. Kada trgovci takve lijekove prodaju, pacijenti ne dobiju ni kvalitetne upute za korištenje niti imaju garanciju da se doista radi o provjerenom lijeku. Najveći je problem, kaže Bonsmann, što nadležni organi kontrole u nerazvijenim zemljama obično imaju premalo ljudi, a i oni koje imaju su često nemotivirani i premalo plaćeni.

Susanne Held je osam godina radila u apoteci bolnice Sveti Benedikt u južnotanzanijskom gradu Ndandi. Dobra iskustva ima i s uvoznim i s lokalno proizvedenim lijekovima. Pritom treba reći da je njezina bolnica uvijek nabavljala lijekove preko renomiranih trgovaca na veliko. "Naši pacijenti se nisu žalili na manjkavu djelotvornost lijekova, kao ni liječnici u bolnici. Pretpostavljam da smo cijelo vrijeme imali prilično puno sreće."