Islamisti u Njemačkoj: Napadi mogući u svakom trenutku

Troje mrtvih, sedmero ozlijeđenih, od kojih pet s ozljedama opasnim po život. Napad odbijenog tražitelja azila iz Somalije u Würzburgu od 25. 6. 2021. vraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni sajam u Berlinu, u prosincu 2016. Tada je usmrćeno dvanaest ljudi, a više od 60 je ranjeno. Međutim, savjetuje se oprez kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer je istraga još u tijeku. Zasad se sigurno zna samo da je muškarac, koji je nožem napao žrtve, bio na psihijatrijskom liječenju.

Postoje i naznake za islamističku pozadinu napada, ali to se još uvijek ispituje. Bez obzira hoće li to na kraju biti potvrđeno ili ne, rasprava o ovoj vrsti vjerski motiviranih nasilnih čina ponovo je pokrenuta. Postoji nekoliko razloga zbog kojih je bilo mirno proteklih nekoliko godina: statistički gledano, broj ekstremističkih napada ove vrste u posljednje vrijeme se smanjio. Pored toga, tijekom 2019./2020. u fokusu su bili drugi ubilački napadi: na ljude stranog podrijetla u Hanauu, na Židove u gradu Halleu i na političara Waltera Lübckea.

Kada je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer sredinom lipnja 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka , desničarski ekstremizam opisao je kao "veliki problem" s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu. Ali, upozorio je i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma - i islamizma. Potencijal ugroženosti skiciran je u najnovijem izvještaju tajne službe za zaštitu ustavnog poretka na gotovo 70 stranica, što ukazuju na veličinu izvještaja.

Zaštita ustavnog poretka: napadi "mogući u svakom trenutku"

Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 kaznenih djela s područja „vjerske ideologije". To je povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu (362). Za veliku većinu odgovorni su islamisti. Trenutno je njihov udio veći od 92 posto. Kada su u pitanju nasilnički čini, uključujući i ubojstva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 posto: 33 napada u odnosu na 41 od ranije. Međutim, sami brojevi samo uvjetno rečeno daju pravu sliku. U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka kaže se da je "prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj bila na visokoj razini i 2020. godine".

Kompleksni i višestruki napadi, kontrolirani iz inozemstva, još se nisu dogodili u Njemačkoj, "ali su mogući u bilo kojem trenutku". A zatim slijedi rečenica koja bi mogla odgovarati napadu u Würzburgu - ako se potvrdi sumnja u islamističku pozadinu napada: "U većini napada posljednjih godina radilo se o napadima pojedinačnih počinitelja, koji su isto tako važni za terorističke grupe i njihove ciljeve jer mogu imati velik učinak. "

Islamska država (IS) kao inspiracija

Postoje i procjene o tome kako bi se takvi scenariji mogli odvijati u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti: Nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je „Islamska država“ (IS), pojedinačni počinitelji su se s lako dostupnim sredstvima za napad okomili na tzv. "meke" mete, odnosno mete koje je lako napasti.

Kao primjer iz 2020. godine spominje se napad nožem u listopadu u Dresdenu (Saska) na dva turista. Jedna od žrtava je umrla. Navodni počinitelj, koji je u početku bio u bijegu, kasnije je uhvaćen. "Islamistički motiv smatra se vrlo vjerojatnim", kaže se u izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Još jedan pojedinačni počinitelj iz ovog miljea bio je vozač automobila koji je u kolovozu 2020. namjerno izazvao sudar na gradskoj autocesti u Berlinu, u kojem je ozlijeđeno šest osoba. Pretpostavlja se da je motiv odnosno pozadina napada bila islamistička, "čemu je pogodovalo i psihičko oboljenje osumnjičenog".

Daleko najopasniji su islamisti

Ako se pogleda broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje sigurnosne službe vjeruju da bi u svakom trenutku mogli izvršiti napad, potencijal opasnosti od strane vjerski motiviranih osoba postaje posebno vidljiv: od 697 muškaraca i žena koji su klasificirani kao potencijalno opasni, u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive. Time se pretežno misli na islamizam. Broj potencijalno opasnih ljudi dolazi iz odgovora vlade na upit koji su liberali (FDP) uputili njemačkom Bundestagu krajem veljače.

Pogled preko granice također pomaže Njemačkoj da procijeni rizik od napada. Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji. Oni su imali utjecaj na "dinamiku situacije u Njemačkoj". Krajem rujna 2020. u Parizu je izveden napad nožem na dva prolaznika ispred nekadašnje redakcije satiričnog časopisa Charlie Hebdo.

Nakon napada u Beču istrage provedene i u Njemačkoj

Sredinom listopada nastavniku povijesti Samuelu Patyju odrubljena je glava nasred ulice u pariškom predgrađu jer je na nastavi pokazao učenicima karikature proroka Muhameda.

Nekoliko tjedana kasnije je čovjek, za kojeg se sumnja da je islamist, izbo nožem tri posjetitelja katedrale u Nici. Pozadina ovih napada bila je očito obnovljena rasprava o karikaturama Muhameda. Charlie Hebdo ih je ponovo objavio povodom početka suđenja navodnim pomagačima atentatora u napadu izvedenom u siječnju 2015. Tada su islamisti upali u redakcije i ustrijelili dvanaest ljudi.

Napad u Beču u studenom 2020. također je mogao potaknuti imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela. U glavnom gradu Austrije počinitelj je ustrijelio četiri osobe u centru grada i ozlijedio više od 20, neke od njih teško. Potraga za sudionicima provedena je i u Njemačkoj. Zaključak Službe za zaštitu ustavnog poretka bio je da se "nasilni čini u kojima posebno nadahnuti pojedinačni počinitelji imitiraju zločine koji su imali velikog odjeka, ne mogu isključiti u Njemačkoj".

„Poseban izazov”: povratnici iz ratnih područja

Njemačke sigurnosne službe i dalje su vrlo zabrinute zbog još jednog problema: od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili u Siriji i Iraku, otprilike se trećina vratila u Njemačku. Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne. Ophođenje prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja "poseban izazov" za pravosudne i sigurnosne organe u Njemačkoj.