Ipak terminal za ukapljeni plin na Krku?

Smanjenje isporuke ruskog plina zbog rusko-ukrajinskih sporenja, redukcija plina za tvornička postojenja ali i sve veće cijene barela nafte iznova su otvorile priču o izgradnji terminala za ukapljeni plin u Omišlju, na otoku Krku. INA je takav projekt planirala još prije deset godina, ali je odustala. Sada javnosti poručuje kako je LNG terminal potpuno bezopasan za okoliš te da se u realizaciju može krenuti tek sada jer su osigurani tehnološki preduvjeti.

Javnost je, međutim, podijeljena. Mnogi građani drže kako Krk i cijelo područje Kvarnera spadaju u najopasnija na hrvatskoj obali Jadrana, jer bi zbog ekološkog incidenta mogli stradati Rijeka, Kvarnerski zaljev a došlo bi, zbog morskih struja, do zagađenja Istre i dobrog dijela talijanske obale. Pozivu da se preispita lokacija u Omišlju pridružila se i Katolička crkva. Kardinal Josip Bozanić, inače Krčanin, poručio je kako valja skrbiti za zdrav i čist okoliš: "Ja sam uvijek i osobno i u ime Crkve za očuvanje prirodnih ljepota. I želio bih da se ne narušava ni kraj ni more i svi smo za to da se što bolje očuva naše more jer je ono zbilja biser u Europi. I to je more koje u Sredozemlju najdublje ulazi u Europu i Hrvatska mora s jedne strane biti ponosna, a s druge strane mora svoj okoliš dobro čuvati jer dolazi vrijeme zdravog mora, čiste vode i zdrave hrane."

Aktivisti Eko-Kvarnera uz to upozoravaju na moguće manipulacije sa zemljištem za gradnju LNG terminala. Nenad Prpić, glasnogovornik Eko-Kvarnera ističe da će se morati provesti prenamjena zemljišta, što je protivno zakonu: "Prosječna cijena, ajmo reći, građevinske parcele, znači kvadratni metar građevinske parcele na području Omišlja i otoka Krka, kreće se, cirka, između 40 i 60 eura po kvadratu. Što se samog otuđenja tiče, teško će biti to tužiti zato što zakon izričito zabranjuje otuđenje tih parcela."

No, proglasi li se gradnja terminala od posebne državne važnosti, prenamjena se obavlja jednim potezom pera. Najveći dobitnik u cijelom poslu mogao bi biti tajkun Robert Ježić. Jer je procjena da bi vrijednost zemljišta, čiji je on vlasnik, mogla biti oko 14 milijuna eura: "Još smo daleko od trenutka dok će se na ovaj način raspravljati o LNG-u, o terminalu za LNG."

Hrvatska dio potreba za plinom zadovoljava sa svojih plinskih polja, a dobra je vijest da je nedavno otkriveno sedmo plinsko polje u Jadranu. No, to je daleko od potrebne količine plina na koji se grije pola milijuna kućanstava. Zbog toga su stručnjaci za plin počeli isticati nužnost racionalnijeg rabljenja plina. Evo nekih prijedloga: "Sve male industrijske potrošače, koji mogu koristiti tekuće gorivo, prevesti s plina na tekuće gorivo. Sve direktne potrošače plina, domaćinstva, industriju i ostale i kotlovnice, koje mogu koristiti plin za grijanja, a koriste ga, da smanje temperaturu grijanja na 21 stupanj. Pored toga, nužno bi bilo da se i polazna temperatura vode u toplanama, koje koriste plin u Zagrebu i Osijeku, smanji za 5 do 10 stupnjeva da bi se mogla štedjeti toplina u zgradarstvu, koja se rasipa otvaranjem prozora."

Za gradnju LNG terminala oformio bi se konzorcij od nekoliko domaćih i inozemnih tvrtki. S obzirom da pregovori traju nitko ne želi govoriti koje su to tvrtke i koliki bi njihov poslovni udio bio. Prije nego li cijeli posao krene, valjat će javnosti objasniti sve elemente kako strah i neinformiranost ne bi presudno utjecali na tu odluku.