I hrvatski seljak prati nove trendove

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj polako postaje sve popularnija. Tako se veličina poljoprivrednog zemljišta koje se ekološki obrađuje prošle godine udvostručila, dok se broj poljoprivrednika koji su otkrili te nove mogućnosti čak utrostručio. Time je Hrvatska postala jedna od zemalja s najvećim rastom ekološki obrađene površine u Europi.

Ekološki uzgojene žitarice, meso, povrće i vino u međuvremenu su za brojne hrvatske seljake postali stalni dio njihove ponude. Helga Willer iz Istraživačkog instituta za biološku poljoprivredu u Švicarskoj smatra da je jedan od razloga za taj trend sigurno i činjenica da potražnja za ekološkim namirnicama u Njemačkoj i Velikoj Britaniji stalno raste, tako da se potreba već odavno ne može zadovoljiti samo domaćim proizvodima.

I EU podupire ekološku proizvodnju

U Hrvatskoj danas ima 360 ekoloških poljoprivrednih dobara, prije svega na sjeveru i istoku zemlje. Udio ekološki obrađenog zemljištva još uvijek je manji od jedan posto, ali povoljna klima i plodno tlo jamče dobar urod. Tom razvoju pogoduju i državne subvencije. Na temelju zakona o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji koji je usvojen 2001. godine, hrvatska je Vlada samo u 2006. godini podupirala tu poljoprivrednu granu s oko milijun eura. Osim toga, potporu hrvatskim seljacima daju i međunarodne organizacije, kao i Europska unija.

Što se tiče strukture tog načina proizvodnje, hrvatski stručnjak za ekološku poljoprivredu Darko Znaor kaže da je većina ekoloških gospodarstava još uvijek mješovitog karaktera, što znači da se vlasnici istovremeno bave i biljnom i stočarskom proizvodnjom. No, kako kaže, u posljednje se vrijeme taj trend počeo polako mijenjati, pogotovo kod proizvođača žitarica.

I hrvatski potrošači traže ekološke proizvode

Popularnost ekoloških proizvoda raste i kod hrvatskih potrošača. Činjenica da takva hrana sadrži više vitamina i manje štetnih tvari, kao i primjer poznatih osoba poput britanskog kuhara Jamiea Olivera i američke glumice Angeline Jolie doveli su do toga da i hrvatski kupci sve češće posežu za ekološkim namirnicama, unatoč njihovoj visokoj cijeni.

Zbog toga bi bilo za očekivati da će na policama hrvatskih prodavaonica hrvatski ekološki proizvodi biti sve zastupljeniji, no praksa izgleda drugačije: uglavnom se nudi uvoz iz Austrije i Njemačke. Razlog tome je u još uvijek nedostatnoj proizvodnji domaćih poljoprivrednika, kao i nerazvijenosti domaćeg tržišta. Tako nedostaje infrastrukture za preradu ekoloških poljoprivrednih proizvoda, a i prodaja je vrlo loše organizirana, pa su ugovori proizvođača s velikim trgovačkim lancima, kako je to uobičajeno u Njemačkoj, još uvijek nepoznata pojava.

Ekoznak je već spreman

Darko Znaor kaže da je hrvatsko tržište još uvijek kaotično. Tako dio proizvođača svoje proizvode i dalje prodaje kao konvencionalno proizvedene, oni onda nisu označeni ekološkom markicom i zato nemaju ni višu cijenu. Dio seljaka pak prodaju obavlja direktno na svojim gospodarstvima, dok su neki uspjeli plasirati proizvode u još uvijek malobrojnim ekološkim prodavaonicama.

Očito je da u Hrvatskoj ima još mnogo prostora za unapređenje ove poljoprivredne proizvodnje budućnosti. Prošle je godine zbog toga osnovana organizacija koja okuplja ekološke proizvođače koja bi se trebala pobrinuti za poboljšan plasman proizvoda na tržište. Već godinama postoji i certifikat "Ekoznak" ili "Ecoproduct", na kojem na hrvatskom i engleskom jeziku piše "Ekološki proizvod iz Hrvatske". Dakle, jedan od koraka na putu prema međunarodnom tržištu već je učinjen.