Hrvatska odabrala Europsku uniju

Hrvatska će postati dijelom Europske unije 1. srpnja iduće godine.  Odluka je to donesena na referendumu koji, unatoč lijepom vremenu, bilježi slab odaziv od samo 43 posto. Tako je Hrvatska preuzela titulu zemlje s najmanjim odazivom na referendum o ulasku u EU od Mađarske koja je 2003. godine zabilježila 45 posto.

66,24 posto građana koji su pristupili biralištima odlučilo je reći „da“ Uniji, dok je protivnika bilo 33,16 posto, objavio je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin. U usporedbi s istraživanjima koje je prethodnih dana prezentirala ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, rezultati su bolji od očekivanih 60 posto potpore.

Snažna poruka Europi

Premijer vlade lijeve koalicije Zoran Milanović razlog slabom odazivu vidi u letargiji koja je zahvatila zemlju, ali i u zamoru građana koji su nedavno na parlamentarnim izborima birali novu vlast. „Ovo je povijesna odluka i prvi puta u našoj povijesti smo ovakvu veliku odluku donijeli sami. Samo mi. I sami snosimo odgovornost za uspjeh ili neuspjeh“, riječi su kojima je Milanović čestitao hrvatskim građanima. „Danas je velik dan za Hrvatsku koja je izabrala Europu i zajednicu sa svim demokratskim europskim zemljama koje streme boljitku. Veliko europsko „da“ je rečeno“, kratko je komentirao predsjednik Republike Ivo Josipović.

Ministrica vanjskih poslova Pusić pak misli kako odaziv nije slab i uspoređuje ga s prvim krugom zadnjih predsjedničkih izbora na kojem je pobijedio lijevo orijentirani Josipović. Iako „vlada“ tek mjesec dana, i sama je bila duboko angažirana u procesu pristupanja Uniji kao predsjednica Odbora za praćenje pregovora. Kaže, ovo je i snažna poruka Europi da Hrvatska zna cijeniti stabilnost u regiji.

Među najzadovoljnijim političarima je i bivša premijerka Jadranka Kosor kojoj se pripisuje pokretanje pregovora s mrtve točke nakon dogovora o arbitraži pograničnog pitanja sa Slovenijom. „Bila mi je čast voditi Vladu koja je završila pregovore. Tu pripadamo i tu se vraćamo“, izjavila je Kosor kojoj je potporu višekratno davala  i politički bliska kancelarka Angela Merkel.

Euroskeptici nemoćni pred nadom u „bolje sutra“

Nesumnjivo, raspoloženje građana prema Europskoj uniji se proteklih desetak godina mijenjalo. Da se je referendum održao prije predavanja zahtjeva za članstvo 2003. godine, za očekivati bi bila skoro pa apsolutna potpora eurointegraciji.  Danas Hrvati osjećaju da im je EU nanijela nepravdu kroz teške pregovore i posebice uvjete koje je pred Zagreb stavljala bivša  glavna haška tužiteljica Carla del Ponte s čijim je pozitivnim izvješćima uvjetovan sam početak pregovora. Građani joj nisu oprostili suđenja za ratne zločine protiv hrvatskih generala koje danas doživljavaju herojima  Domovinskog rata.

Ne čudi stoga da je haška sudnica bila jedan od najjačih argumenata euroskeptika koji su se često pozivali i na za ratne zločine nepravomoćno osuđenog generala Antu Gotovinu. No upravo je on iz svoje pritvoreničke ćelije nekoliko dana prije referenduma pozvao građane da izađu na birališta. „Ja ću u Hagu glasovati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju - gdje Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada, a referendumom se to samo formalno potvrđuje. Hrvatskoj je mjesto u Europskoj uniji'“, poručio je Gotovina i inače nesklon korištenju njegovog imena u dnevnopolitičke svrhe.

Iako su aktualna i prethodna vlada građanima umjesto kvalitetnih informacija o EU nudile promidžbenu kampanju bez konkretnog sadržaja, pravog neprijatelja u euroskepticima nisu imale. Probuđeni nekoliko tjedana prije referenduma protivnici Unije su uspijevali na javnim događanjima okupiti tek nekoliko stotina građana. Prizivanje sjećanja na početak devedesetih godina, zastrašivanje „novom Jugoslavijom“ i gubitkom suvereniteta nisu se mogli nositi sa željom za promjenama i nadom koja je osiromašenoj Hrvatskoj u ovom trenutku itekako potrebna.  S druge strane, dobar dio građana zemlje koja je još uvijek teško opterećena Domovinskim ratom ulazak u EU doživljava kao dokaz superiornosti nad ostalim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, a koje su, izuzev Slovenije, tek na početku svoga „europskoga puta“.

Građani i dalje zabrinuti

Gledano u cjelini, iako političari tvrde kako je Hrvatska sada „gotovo formalno“ članica EU, građani su rezultate referenduma dočekali bez euforije. U situaciji u kojoj premijer najavljuje nikad manji proračun, rezanja plaća u javnom sektoru i povećanja poreza, svjesni su krhkosti same Unije, ali i teškog posla kojega Hrvatska prema diktatu Brisela mora još odraditi. Ponajviše u području reformi brodogradnje i poljoprivrede, a koje su se odgađale od vlade do vlade. Zabrinjavajuća je i činjenica da veliki dio građana kao glavnu prednost ulaska u Uniju navodi mogućnost traženja posla na tržištima rada drugih zemalja.

„Posao nije gotov. Pred nama je samo druga vrsta posla, a članstvo moramo iskoristiti što bolje možemo“, komentar je glavnog hrvatskog pregovarača s EU Vladimira Drobnjaka.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ur: Zoran Arbutina