Hrvatska nije „dobrovoljno pomagala“
19. prosinca 2018
Švicarske novine Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donose gostujući komentar hrvatske veleposlanice u Švicarskoj Andree Bekić. To je zapravo odgovor na gostujući komentar Simona Geissbühlera, objavljenog u tim novinama proülog tjedna pod naslovom „Holokaust nije samo njemački" (NZZ 12.12.2018).
„Iako je autor u svom tekstu više puta naglasio odgovornost njemačkih nacionalsocijalista, ipak je pokušao holokaust predstaviti kao 'međunarodni projekt', u kojem su pored Hitlerovog režima sudjelovali i svi narodi srednje i istočne Europe. Ovu apsurdnu tezu da su ovi narodi bili 'entuzijastični pomagači' još nitko od svjetskih povjesničara nije postavio za oko 70 godina od kraja Drugog svjetskog rata. Nedopustivo je da autor pokušava dio odgovornosti za holokaust prebaciti narodima i državama srednje i istočne Europe. Jer, povijesna činjenica je da su za to odgovorni samo kolaboracionistički režimi i okupacijske sile 'Trećeg rajha' – kako u Hrvatskoj, tako i u Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i drugdje, a ne čitavi narodi ovih zemalja", piše hrvatska veleposlanica u Bernu Andrea Bekić.
Ona naglašava da autor spornog komentara tvrdi da je "Hrvatska (...) iz vlastitih poriva organizirala ubojstva Židova". „Ovo je jedna bezobrazna laž i teška uvreda čitavog hrvatskog naroda", naglašava Bekić i poziva se na Ivu Goldsteina, hrvatskog povjesničara židovskog podrijetla i sina nedavno preminulog Slavka Goldsteina, koji „u svojoj knjizi 'Hrvatska 1918-2008' naglašava: 'Nijemci su na vlast doveli jednu grupu za koju su znali da im je vrlo slična po ideologiji'. A koliko malo pristaša u hrvatskom narodu je ova grupa imala pokazuju rezultati posljednjih parlamentarnih izbora pred početak Drugog svjetskog rata u prosincu 1938. Na tim izborima je najveću podršku hrvatskog naroda osvojila demokratska i pacifistički orijentirana Hrvatska seljačka stranka (HSS) Vladka Mačeka. Pred izbijanje rata ova stranka je imala 90 posto podrške hrvatskog naroda, pet posto su bili simpatizeri komunista, a ostatak, najviše pet posto, su bili pristaše Hitlera i Musolinija", piše Andrea Bekić.
„Kada je Njemačka okupirala Jugoslaviju 1941., Hitler je prvo ponudio da vladu neovisne Hrvatske formira Vladko Maček, nesporna vodeća osoba iz naroda. Ovaj to odbija jer nije htio sarađivati s nacistima i primjenjivati rasne zakone. Tek tada Hitler postavlja svog pristašu Antu Pavelića na čelo hrvatske države. Zbog toga je Pavelić doveden iz Musolinijeve Italije u koju je emigrirao iz političkih razloga. On je tu situaciju potvrdio 10. travnja 1941., tijekom proglašenja nove države je izjavio: 'U skladu s voljom njemačkog naroda proglasio sam Nezavisnu Državu Hrvatsku'."
Bekić piše kako je na vrhuncu protjerivanja Židova u ljeto 1941. došlo do antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, da je paralelno postojala i antifašistička vlada u oslobođenom dijelu Hrvatske kao i njezina oslobodilačka vojska kojoj su se, kako naglašava, pridružili i mnogi Židovi. (…)
„Hrvatski narod zaista može svakom narodu u Europi pogledati u oči, a također i židovskom narodu. Ovo potvrđuju i odlične prijateljske veze između Izraela i Hrvatske, kao i duga lista s imenima 117 Hrvata kojima je Yad Vashem dodijelio počasno priznanje 'Pravednik među narodima'", zaključuje svoj komentar u švicarskom NZZ-u hrvatska veleposlanica.
Bitka za Kosovo
„Ovog ljeta su mnogi pomislili da su predsjednici Kosova i Srbije na kursu približavanja. No, u međuvremenu sve zvuči kao bajka iz davnih vremena", tako Michael Martens počinje svoj članak u Frankfurter Allgemeine Zeitungu pod naslovom „Bitka za Kosovo polje". „Nakon što su se Aleksandar Vučić i Hashim Thaci na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti otvoreno sukobili, u odnosu Prištine i Beograda u doglednoj budućnosti će se raditi samo na ograničenju štete.
Vijeće sigurnosti se pozabavio odlukom parlamenta u Prištini o osnivanju Kosovske vojske, što podržavaju Sjedinjene Države. Martens napominje kako je Thaci u New Yorku rekao da kosovska vojska „nikada neće biti opasnost u regiji", što su podržali Amerikanci, dok je Vučić s druge strane izjavio da je „vrlo zabrinut" za budućnost Srba, Srbije i Zapadnog Balkana, na što je ruski veleposlanik pri UN-u dodao da situacija „svakog časa može eksplodirati".
„Spor oko pitanja treba li se formirati kosovska vojska je star koliko i sama država Kosovo. Doduše, možda još stariji", piše FAZ i spominje Ahtisaarijev plan koji se, kada je formiranje sigurnosnih trupa u pitanju, može različito tumačiti." (..) „Neovisnost se može održati samo ako su naoružani, tako to tumače kosovski Albanaci u čemu ih od početka podržava Washington", piše Martens u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.
Priredio: Svetozar Savić