Hrtkovci - zločin bez kazne
6. svibnja 2010
Činjenice da su na Đurđevdan, 6. svibnja 1992. godine u centru sela čitani popisi“nepodobnih” stanovnika Hrtkovaca hrvatske nacionalnosti, što je bilo okidač za iseljavanje katolika iz Srijema, danas se u Srbiji gotovo nitko službeno i ne sjeti.
Jedna od rijetkih je nevladina organizacija Vojvođanski klub iz Novog Sada, čiji predsjednik Đorđe Subotić: “Osamnaest godina je prošlo, promijenila se vlast ali se suštinski ništa nije promijenilo: nitko tko je sudjelovao u progonu vojvođanskih Hrvata i Mađara iz Srijema, iz Hrtkovaca - nije procesuiran.”
Strašni dani
Subotić se prisjeća tih dana: “Noću, lupaju na prozor i viču: ‘Ustašo, seli se, što čekaš!', ‘Seli se, ili biraj dijete koje ti je draže'… Zatjecali su zaklanog psa na pragu, s porukom: ‘Seli se, šta čekaš'… To su bili strašni dani!”.
Novinarka Nadežda Gaće sa skupinom beogradskih intelektualaca otišla je krajem svibnja 1992. godine u Hrtkovce kako bi podržala katoličko stanovništvo: “Naravno, išli smo s razlogom. Jer u to vrijeme su Šešeljeve paravojne formacije, za koje ja ne bih rekla da su paravojne jer su imale podršku države Srbije u to vrijeme, vršile strahovit pritisak na građane hrvatske nacionalnosti, i to ne samo u Hrtkovcima, već i u drugim mjestima po Vojvodini.”
Tribina podrške, međutim, bila je prekinuta: “Izvan Doma kulture, pripadnici Šešeljeve garde izazivali su nemire, izgrede, urlali su, bacali su neko kamenje. Vladala je atmosfera straha kod građana druge nacionalnosti…”
Predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom sudi se, između ostalog, i za protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Vojvodine. Iako ne postoje precizni podaci, procjenjuje se da je u razdoblju između 1991. i 1995. godine prije svega iz vojvođanskog dijela Srijema protjerano oko 30.000 katolika. Protjerani Srijemci uglavnom se nikada nisu vratili svojim domovima. Danas u Hrtkovcima živi oko 70 posto Srba, oko devet posto Mađara i manje od osam posto Hrvata. Prije rata, u selu je živjelo oko 41 posto Hrvata, 19 posto Mađara i 17 posto Srba.
Autor: Dinko Gruhonjić, Hrtkovci
Odg. ur.: Snježana Kobešćak