Hoće li Ukrajina dobiti "ruske kuće" u Berlinu?

Znaju ih gotovo svi u četvrti Karlshorst u jugoistočnom Berlinu - napuštene trokatnice s trulim prozorskim okvirima na uglu Andernacher Strasse i Königswinterstrasse te na uglu Ehrenfelsstrasse i Loreleystrasse. Prazne su već 30 godina i ljudi ih jednostavno zovu “ruske kuće”.

Tu su gotovo 50 godina živjele obitelji sovjetskih, a kasnije i ruskih časnika. U ljeto 1994. Rusija je povukla svoje posljednje trupe iz Njemačke, uključujući i Berlin. Ali kuće su i dalje u vlasništvu Ruske Federacije.

Danas su ograđene, a ponekad, kažu stanovnici, jedan stariji par koji govori ruski pomete lišće i ukloni smeće oko njih. Stanovnici su više puta pozvali berlinske vlasti da učine nešto s ovim praznim zgradama.

S obzirom na veliki nedostatak stanova u Berlinu, pritisak javnosti je sve veći. "Zapravo, trebali biste prisiliti vlasnika, Rusiju, da ovdje učini nešto pozitivno, da sruši, izgradi novo ili renovira. Šteta što je ovo mjesto takav trn u oku", rekao je jedan stanovnik u intervjuu za DW.

U pozadini rasprava o zamrznutoj ruskoj imovini ukrajinska političarka Lilia Usik, članica Zastupničkog doma njemačke savezne zemlje Berlin, sada je predložila da se kuće oduzmu Rusiji i predaju Ukrajini. Ova demokršćanka dolazi iz Donjecke oblasti, a od 2011. živi u Berlinu.

Prema njenim informacijama, u "ruskim kućama” ima najmanje 66 stanova. “Moja inicijativa je da se te kuće, u okviru sankcija, prepuste Ukrajini”, kaže ona. I dodaje: "Ukrajina ih onda može prodati ili vratiti Njemačkoj. Na taj način bi se one mogle ponovno uvesti na tržište nekretnina u Berlinu, gdje vlada kriza."

Kako su kuće došle u rusko vlasništvo?

Karlshorst je mirna i zelena četvrt i popularna je među starijim ljudima i mladim obiteljima. Međutim, zbog njezine povijesti često ju povezuju sa stacioniranjem sovjetskih trupa.

Bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke potpisana je u Karlshorstu 8. i 9. svibnja 1945. godine, čime je završio Drugi svjetski rat. 4. svibnja 1945. Crvena armija je preko razglasa naredila ljudima u okrugu da napuste svoje domove u roku od 24 sata.

Povjesničar Christoph Meißner objašnjava da je tada 8.000 Nijemaca moralo napustiti svoje domove u koje su potom uselili sovjetski oficiri. S vremenom je smanjen broj pripadnika sovjetske vojske u Karlshorstu, pa su sovjetske okupacijske vlasti vratile Nijemcima stambene zgrade. Tek 1994. trupe su u potpunosti napustile teritorij bivšeg DDR-a.

Ipak kako su te kuće dospjele u rusko vlasništvo? "Paradoks je zašto su te kuće još uvijek u vlasništvu Ruske Federacije", kaže Christoph Meißner, znanstveni suradnik u muzeju Berlin-Karlshorst, gdje je potpisana bezuvjetna kapitulacija. "Zapravo, povlačenjem sovjetskih, a kasnije i ruskih trupa između 1990. i 1994. sva imovina je prebačena u vlasništvo Savezne Republike Njemačke, odnosno na Savezni ured za imovinu, koji je sada Savezna agencija za nekretnine“, objašnjava Meissner.

On naglašava da nije bilo posebnog dogovora oko prijenosa kuća u Karlshorstu u rusko vlasništvo. Pretpostavlja da su objekte Sovjetskom Savezu mogle predati vlasti DDR-a.

Kako su "ruske kuće” dospjele u rusko vlasništvo, ne zna ni Savezna agencija za nekretnine, koja, između ostalog, upravlja nekretninama bivšeg DDR-a. Vlasti nisu mogle odgovoriti na upit DW-a jesu li neki sporazumi u novijoj povijesti predviđali da se zgrade u Karlshorstu predaju Moskvi.

Što još Rusija posjeduje u Berlinu?

Formalno, Rusija sada ima samo dva objekta u glavnom gradu - zgradu veleposlanstva i "Ruski dom znanosti i kulture" u središtu Berlina. Za razliku od "ruskih kuća” u Karlshorstu, oba objekta su diplomatsko vlasništvo.

Ali Christoph Meißner kaže da je Rusija 1994. godine uspjela doći u posjed još jednog objekta - tik do muzeja Berlin-Karlshorst. Tu je nekadašnja pista s hangarom za avione s početka 20. stoljeća. Ali i ovaj ograđeni prostor pod video nadzorom već dugi niz godina propada.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika