Hoće li papa Franjo sad slobodnije djelovati?

Benedikt XVI. je poštivan i omalovažavan, divilo mu se i oštro ga se kritiziralo. Bez obzira kako se čovjek odnosio prema papi koji se rodio kao Joseph Ratzinger, ovaj Nijemac je svojom ostavkom na papinskoj dužnosti ušao u povijest. Nakon njegovog pogreba pozornost se usmjerava prema papi Franji. Što će se promijeniti u njegovom pontifikatu sada kad njegov prethodnik više nije živ? Hoće li ovom 86-godišnjaku biti jednostavnije ili teže voditi Crkvu? I hoće li možda i on podnijeti ostavku?

Takva nagađanja je podgrijavao i sam Argentinac. Često je izražavao poštovanje prema Benediktu zbog njegove odluke o ostavci. Promatrači smatraju mogućim da će i papa Franjo učiniti takav korak, jer ni njegovo zdravstveno više nije najbolje. Prije smrti Josepha Ratzingera ta se mogućnost još isključivala. Tri pape odjednom, to bi značilo previše kaosa. Sad je situacija jednostavnija. „Vrata su otvorena, to je normalna opcija", izjavio je papa Franjo prilikom povratka iz Kanade u srpnju 2022. Razlog bi mogli biti njegovi problemi s koljenima zbog kojih sve češće mora sjesti u invalidska kolica.

„Čovjek vlada glavom, a ne koljenom", odgovorio je papa Franjo nedavno u razgovoru za španjolske novine ABC, kad je upitan o bolovima. Pritom se doznalo i da je on već odavno potpisao svoju ostavku. Ali, to nije ništa neobično i čini se obično za slučaj da papa više nije u stanju to učiniti.

Umirovljeni papa ili umirovljeni rimski biskup?

Zanimljivo je i kako bi se odvijala moguća ostavka pape Franje. Crkveno pravo to regulira u paragrafu 2, Canona 332. „Ako bi se papa odrekao svoje dužnosti da bi to važilo potrebno je da se ta odluka donese slobodno i da se o njoj dovoljno jasno obavijesti, ali nije potrebno da ju netko prihvati." Drugih propisa nema. Kanonsko pravo papa Franjo ne namjerava mijenjati. On bi svoj mogući prestanak obavljanja dužnosti objavio pismom, izjavio je u razgovoru za ABC.

Zbog nepreciznih propisa o ostavci Benedikt XVI. je mogao za sebe odabrati status papa emerito (umirovljeni papa), zato je došlo do neobične koegzistencije dvaju papa. Papa Franjo bi drukčije odlučio i odabrao bi status umirovljeni rimski biskup, što je dužnost koja mu automatski pripada. To je rekao u razgovoru za španjolsku televiziju Televisia Univision u srpnju 2022. On ne bi ostao stanovati u Vatikanu, nego bi preselio u Rim.

Još papa Franjo sjedi na Petrovoj stolici i mora se snaći u novoj situaciji. Po prvi put od njegovog izbora za papu 2013. godine on je jedini papa. Benedikt XVI. kao umirovljeni papa, istina, nije više bio aktivan u politici Vatikana i Kurije. Ali, često se u posljednjih deset godina spominjalo da pada sjena Benediktove rezidencije Mater Ecclesiae na vatikanske vrtove Apostolske palače.

Papa Franjo ima više prostora za djelovanje

Teolog Wolfgang Beinert, dugogodišnji prijatelj i bivši učenik Josepha Ratzingera, smatra da nakon smrti Benedikta XVI. njegov nasljednik ima veći prostor za djelovanje. „Nadam se da će se papa Franjo ubuduće jasnije očitovati o nekim temama", izjavio je ovaj teolog za Katoličku novinsku agenciju KNA. On smatra da papa Franjo nije zauzimao jasno stajalište oko nekih pitanja, primjerice homoseksualnosti, imajući obzira prema svom umirovljenom prethodniku.

Konzervativci i tvrdolinijaši koji su se okupili oko bivšeg prefekta Kongregacije za nauk vjere često su kritizirali poteze sadašnjeg pape. Tvrdili su da ne brani dovoljno dosljedno katolički nauk od reformatora. Osim toga da papa Franjo i njegovi najbliži suradnici ne odaju dovoljno priznanje Benediktu i njegovom teološkom nasljeđu.

Neki promatrači misle da je oporba unutar Kurije sad izgubila svoj oslonac. Ali, hoće li ona zbog toga biti pasivnija ili aktivnija? Talijanske novine Corriere della Sera nagađaju: „Nakon Ratzingerove smrti bi konzervativno krilo moglo odbaciti svoju suzdržanost." Govori se čak o mogućem raskolu u Crkvi, koji bi proveli krajnje konzervativni američki biskupi.

Teološki radovi Josepha Ratzingera

Drugi stručnjaci za Katoličku crkvu i vjerski dužnosnici ne drže puno do takvih prognoza. „Papa Franjo će nastaviti svoj pontifikat kako smo ga upoznali u posljednjih deset godina", izjavio je Georg Bätzing za Njemačku novinsku agenciju dpa. A predsjednik Njemačke biskupske konferencije dodaje: „Pritom će on zatražiti savjete s raznih strana i sigurno, kao i do sada, koristiti i teološke radove Josepha Ratzingera."

Benedikt XVI. je kao i njegov prethodnik Ivan Pavao Drugi kritično gledao na reforme koje su uslijedile nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.) To se odnosi primjerice na ekumenizam, seksualni moral i kolegijalnost biskupa kao protutežu rimskom centralizmu.

Benedikt XVI. je bio poglavar Katoličke crkve od 2005. do 2013.

aj/dpa,KNA